Antonio Guterres: Mržnja postaje svjetonazor većine, jednako u liberalnim demokracijama i autoritarnim državama

EPA

EPA

Mržnja, ksenofobija, rasizam jačaju i u liberalnim demokracijama i autoritarnim državama, rekao je prvi čovjek UN-a otvarajući u ponedjeljak u Ženevi sjednicu Vijeća za ljudska prava, a Visoka povjerenica istaknula je da zaštita nacionalnih interesa nije u sukobu s ljudskim pravima.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres i Visoka povjerenica za ljudska prava Michelle Bachelet održali su uvodna obraćanja otvarajući 40. sjednicu UN-ova Vijeća za ljudska prava u Palači naroda koja će potrajati do 22. ožujka.

“Val ksenofobije, rasizma i netrpeljivosti – uključivo rast antisemitizma i mržnje prema muslimanima” jačaju u svijetu, rekao je Guterres.

“Mržnja postaje svjetonazor većine, jednako u liberalnim demokracijama i autoritarnim državama”, rekao je.

Optužio je čelnike da preuzimaju ideje od marginalnih skupina, ugrađuju ih u društvo i time ugrožavaju demokraciju i mir.

Nacionalni interesi nisu u sukobu sa zaštitom ljudskih prava, rekla je Visoka povjerenica Bachelet.

“Ljudska prava odbacuju se kao navodno ‘globalistička’ – kao da su u sukobu s domoljubnim interesima suverene vlade”, rekla je Bachelet.

“No kako je moguće braniti državne interese, a pritom štetiti dobrobiti cijelog čovječanstva”, rekla je.

Istaknula je također da gospodarski interesi ne mogu biti važniji od zaštite okoliša ili ljudskog zdravlja, zaštite žena, manjina.

“Politike koje grade socijalnu pravdu ujedno pomažu graditi jača gospodarstva”, poručila je.

Pozvala je sve vlade svijeta da ulože napore jer se napredak u obrani ljudskih prava urušava, napose kada je riječ o ženama, manjinama i domorodačkim narodima.

“Ne smijemo se prepustiti defetizmu i pasivno promatrati kako se urušavaju strukture koje održavaju mir i sigurnost”, rekla je Visoka povjerenica.

Među 47 članica Vijeća za ljudska prava je i Kina, koja je snažno kritizirana zbog gušenja svoje manjinske zajednice Ujgura,

Saudijska Arabija oštro je kritizirana zbog obespravljenosti žena i ubojstva disidentskog novinara Jamala Khashoggija.

Sjedinjene Države povukle su se iz Vijeća za ljudska prava prošle godine optuživši to međunarodno tijelo da štiti licemjerje i djeluje protiv Izraela.

Vijeće će na sjednici razmotriti 120 izvješća o širokom spektru ljudskih prava, koja je sastavilo 35 stručnjaka i skupina, a razmotrit će i posebna izvješća o ljudskim pravima o pitanjima kao što su okoliš, inozemni dug, kulturna prava, hrana, terorizam i druga.

Vijeće za ljudska prava je međuvladino tijelo unutar sustava UN-a odgovorno za jačanje i promicanje zaštite ljudskih prava diljem svijeta.

Osnovala ga je 15. ožujka 2006. UN-ova Opća skupština kako bi nadziralo kršenja ljudskih prava i donosilo preporuke. Predsjedatelj za 2019. je stalni veleposlanik Senegala Coly Seck, a jedna od četvero potpredsjednika je Vesna Batistić Kos iz Hrvatske.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *