Poslodavci pregledu životopisa posvete do dvije minute

 Ključni element dobrog životopisa posla je poznavanje pravopisa i gramatike.

Ključni element dobrog životopisa je poznavanje pravopisa i gramatike.

Kako se navodi u priopćenju objavljenom u srijedu o istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 120 stručnjaka s područja upravljanja ljudskim resursima i više od 300 tražitelja posla, kao ključni element dobrog životopisa i poslodavci (91 posto) i tražitelji posla (90 posto) navode poznavanje pravopisa i gramatike.

Traženo iskustvo važnim ili jako važnim ocjenjuje 86 posto poslodavaca te isto toliko tražitelja posla, a uredno formatiranje životopisa je na visokom trećem mjestu za 86 posto poslodavaca i 88 posto tražitelja posla. Kao najmanje važan element dobrog životopisa, poslodavci i tražitelji posla (20 posto) navode posjedovanje volonterskog iskustva.

Istraživanje je pokazalo i da se najveća razlika u percepciji poslodavaca i posloprimaca zamjećuje kod navođenja vještina koje nisu ključne za natječaj – 59 posto tražitelja posla smatra kako je i takve vještine nužno navesti u životopisu, dok to smatra važnim svega 20 posto poslodavaca.

Više od polovine ispitanih poslodavaca (53 posto) inicijalnom pregledu životopisa posveti manje od dvije minute. Trećina ih (33 posto) ‘skeniranju’ životopisa posveti i do pet minuta, a svega njih 15 posto i više od pet minuta, navode s portala MojPosao.

Najvećim greškama koje kandidati u životopisu mogu napraviti poslodavci smatraju izostavljanje podataka poput kontakata ili radnog iskustva (76 posto), a u nedopustive greške svrstavaju i pravopisne i gramatičke nepravilnosti (74 posto), kao i prikrivanje razdoblja nezaposlenosti (34 posto). Najmanje, pak, u životopisu zamjeraju navođenje informacija nepravilnim redoslijedom (24 posto).

Kao najveće pogreške prilikom prijave na posao poslodavci navode životopis naslovljen na drugu tvrtku ili radnu poziciju (48 posto), a za trećinu (34 posto) najveći je propust slanje prijave koja ne udovoljava uvjetima iz oglasa.

Više od polovine poslodavaca (57 posto) smatra da format životopisa treba biti primjeren poziciji za koju se tražitelj posla prijavljuje. Istraživanje je pokazalo i da četvrtina poslodavaca (25 posto) preferira standardnu formu životopisa, neovisno o poziciji na koju se kandidat prijavljuje, 14 posto ih nema preferencije, dok bi svega tri posto poslodavca voljelo primiti životopis u obliku video materijala, prezentacija ili u web formi.

Među tražiteljima posla česta je dilema prilaganje fotografije u životopisu, a na to pitanje čak 43 ispitanih poslodavaca navodi da fotografija nije poželjna, dok bi ih 57 posto to željelo zaprimiti u životopisu.

Na upit o važnosti molbe za posao gotovo polovina poslodavaca (48 posto) navodi da im je ona važna, a 14 posto ih molbu smatra izuzetno važnom. Četvrtina poslodavaca (25 posto) nema mišljenje o važnosti molbe, za devet posto njih je ona nevažna, a potpuno nevažna za svega četiri posto poslodavaca.

Istraživanje je pokazalo i da bi više od polovine poslodavaca (53 posto) pozvalo kandidata u idući krug selekcije iako ne udovoljava svim uvjetima natječaja, a trećina (34 posto) navodi da bi zanemarili nedostatak traženih kvalifikacija ako ih kandidat ‘osvoji’ nečim drugim, kao što su motivacija, želja i spremnost na učenje ili specifično radno iskustvo.

Tek 12 posto poslodavaca bi dalo šansu kandidatu koji ne zadovoljava tražene uvjete samo u slučaju da nemaju dovoljan broj prijavljenih, dok ih tri posto izričito odbija kandidate koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja.

Istraživanje je pokazalo i da se svega devet posto ispitanih tražitelja posla prijavljuje na oglase za koje ne posjeduju sve tražene kvalifikacije. Većina (77 posto) ih se prijavljuje ako zadovoljava većinu uvjeta, a njih 14 posto samo ako imaju sve tražene kvalifikacije.

Najviše ispitanika (36 posto) smatra da je manjak radnog iskustva najveći nedostatak zašto nisu dobili željeni posao, 23 posto ih smatra da je problem u životnoj dobi, a petina (20 posto) da je nedostatak njihovo obrazovanje. Svega 13 posto tražitelja posla tvrdi da nema nedostatka za dobivanje željenog posla, dok ih osam posto smatra da su prekvalificirani.

Prema rezultatima istraživanja, većina poslodavaca (79 posto) pretražuje kandidate na društvenim mrežama, najčešće na LinkedInu (73 posto) i Facebooku (42 posto). “Od neprimjerenog sadržaja na kojeg su poslodavci naišli na društvenim mrežama kandidata izdvajamo: golišave fotografije, ‘čudne’ sklonosti, nasilne slike, rasizam i diskriminacija te ogovaranje trenutnog poslodavca”, navode s portala MojPosao.

Više od polovine tražitelja posla (54 posto) smatra da poslodavci pregledavaju profile kandidata na društvenim mrežama, 30 posto ih to ne zna, a 12 posto ih smatra da provjeravaju samo poslovne profile, npr. LinkedIn.

“Iako su poslodavci u istraživanju istaknuli ‘nezgodan’ sadržaj na profilima kandidata, čak 90 posto tražitelja posla tvrdi da paze što objavljuju na društvenim mrežama, dok ih 10 posto navodi da se time ne zamaraju”, pokazalo je istraživanje.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *