U Booksi gostovala istaknuta spisateljica i aktivistica Aminatta Forna

Nagrađivana škotska spisateljica i novinarka afričkih korijena Aminatta Forna gostovala je u četvrtak u Zagrebu, gdje je u književnom klubu Booksi govorila o svojem životu i pisanju, književnosti kao istraživačkom alatu za bolje razumijevanje drugih, te knjizi “Plaćenik” čija se radnja odvija u Hrvatskoj.

Razgovor s autoricom vodila je Booksina Miljenka Buljević, koja je kazala kako je riječ o poznatoj spisateljici, sveučilišnoj predavačici i aktivistici, dobitnici brojnih nagrada za svoj rad, koju je kao osobu nemoguće svrstati u neku određenu kućicu, koja se svojim životom i radom opire svakoj definiciji.

“Toliko je toga ostvarila u životu, da je izuzetno teško o njoj ukratko govoriti; kad se nabroji što je sve radila zvuči doista kao jedna izuzetno posebna osoba, gotovo kao da je i sama lik iz romana”, rekla je Buljević u dupkom prepunoj Booksi.

“Njezini se romani događaju u svim dijelovima svijeta, njihovi su likovi odasvuda. Za Aminattu Fornu doista se može reći da je jedna od onih spisateljica koje se svugdje u svijetu osjećaju ‘kod kuće’; nemoguće ju je povezati uz neko određeno geografsko područje, ona se svugdje osjeća ugodno”, dodala je.

Aminatta Forna (1964.) rođena je u Škotskoj, a odrasla u Sierra Leoneu i Velikoj Britaniji. Dio života provela je u Iranu, Thailandu i Zambiji. Njezini romani prevedeni su na dvadesetak jezika, a eseje je objavljivala u renomiranim časopisima i novinama poput Freeman’s, Granta, The Guardian, LitHub, The Nation, The New York Review of Books, The Observer i Vogue. Diplomirana je pravnica, te je deset godina bila novinarka BBC-a za koji je i pisala priče te snimala dokumentarce, među kojima se izdvajaju “The Lost Libraries of Timbuktu” (BBC Television, 2009) i “Girl Rising” (CNN, 2013).

Kad je riječ o njezinim knjigama, napisala ih je niz, istaknula je Buljević, redom nagrađivanih ili nominiranih za prestižne nagrade. Njena prva knjiga, memoari “Vrag koji je plesao na vodi”, objavljena 2002., bila je u užem izboru za Nagradu Samuel Johnson. Otad je objavila četiri nagrađivana romana, “Kamenje predaka” (2006.), “Sjećanje na ljubav” (2011.), “Plaćenik” (2013.), te “Sreća” (2018.), koji je objavio sarajevski Buybook, a hrvatska će ga čitateljska publika moći sljedeći tjedan kupiti na sajmu knjiga Interliber.

Povrh svega, 2003. godine pokrenula je Rogbonko Project za izgradnju škole u istoimenu selu u Sierra Leoneu, te je predana obrazovanju djevojčica, istaknula je Buljević. Forna je članica Kraljevske književne akademije, a 2017. godine odlikovana je ordenom Reda Britanskog carstva za doprinos književnosti.

Autorica je kazala kako je, s obzirom na svoje afričko podrijetlo, zapravo bila predestinirana da postane liječnica ili odvjetnica – to su bile jedine profesije koje je priznavao njezin otac, politički aktivist koji je ubijen kad je Aminatta imala 11 godina.

“Završila sam pravo, ali znala sam odmah da to nije za mene. Potom sam se bacila u novinarstvo, no zapravo sam oduvijek željela biti spisateljica, ali su me neprekidno svi oko mene od toga nastojali odgovoriti. Možda mi je zato trebalo toliko vremena da se vratim toj svojoj izvornoj želji, i vjerojatno sam zato toliko toga radila prije nego što sam se skrasila u književnosti. Ali, evo me, već se 20 godina bavim pisanjem”, kazala je Forna.

Domaćoj je čitateljskoj publici poznata po svojem trećem romanu, “Plaćenik”, čija je radnja smještena u Liku, a glavni je lik lokalni majstor Đuro Kolak koji britanskom bračnom paru pomaže obnoviti kuću koju su kupili.

Iako roman nije preveden na hrvatski, našao je svoj put do čitateljstva koje ga je odlično prihvatilo, bio je nominiran za nagradu IMPAC 2014, te su ga The Boston Globe, The San Francisco Chronicle, The Independent, The Evening Standard, The Australian i NZ Listener stavili na listu najboljih romana u 2013.

Forna je istaknula kako joj je ovo peti posjet Hrvatskoj, koju je prvi puta posjetila 1969., te potom dvijetisućitih, kada je provodila svoje istraživanje za taj roman, knjigu koju je Buljević predstavila kao djelo u kojemu je Forna pokazala iznimnu razinu upućenosti u lokalne prilike, običaje, kulturu, gastronomiju.

Autorica je kazala kako je odlučila pisati o Balkanu i ratu koji nije bio njen prvenstveno zato što je taj rat bio gotovo istodoban s građanskim ratom u Sierra Leoneu, koji je također počeo 1991. ali je trajao nešto duže – do 2002.

“Ta su dva rata na mnoge načine bila slična, a opet, nikako mi recimo nije bilo jasno zašto je rat na Balkanu naizgled buknuo toliko brzo, dok je za onaj u Sierra Leoneu trebalo tako dugo vremena. Htjela sam tim romanom istražiti sličnosti i razlike tih dvaju ratova”, pojasnila je. Kao jednu bitnu razliku navela je način izvještavanja o ratu, koje je u slučaju onoga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je rekla, bilo iscrpno, za razliku od onoga u Sierra Leoneu.

Pisanje o mjestima i ljudima koji su joj zapravo strani ne predstavlja joj problem, rekla je spisateljica, jer, “dok se na nekim mjestima osjećam više a na drugima manje ugodno, živeći na toliko različitih mjesta u svijetu svugdje sam počela prepoznavati obrasce koji se ponavljaju, a koji zapravo nisu toliko različiti koliko se možda na prvi pogled čini”.

Aminatta Forna predaje kreativno pisanje na Sveučilištu Bath Spa. Književnost, kako je naglasila, smatra istraživačkim alatom za bolje razumijevanje drugih. “Svojim studentima uvijek govorim neka ne pišu o stvarima koje poznaju, već o stvarima koje žele razumjeti. Proces pisanja sam po sebi jedno je dugačko istraživanje, da naprosto morate imate nešto što vas motivira – a za mene je to uvijek znatiželja, što je, vjerujem, slučaj i s drugim ljudima”, pojasnila je.

“Onako kako ja to vidim, smisao cijelog ‘projekta’ književnosti je pokušati shvatiti stvari koje nas nadilaze, razumjeti druge ljude”, poručila je autorica.

Gostovanje Aminatte Forne dio je projekta “Korak dalje – prema uključivoj kulturi”, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. U sklopu gostovanja, autorica je u četvrtak održala predavanje “When Tomorrow Comes – the Role of Writer in Times of Change” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a dan poslije, u petak, 8. studenoga isto predavanje održat će i na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *