Većina mladih Europljana osjeća se marginalizirano zbog krize

Izvor i ilustracija: HINA

Izvor i ilustracija: HINA

Više od polovice mladih Europljana u dobi od 16 do 30 godina osjeća se marginalizirano u svojoj zemlji zbog gospodarske krize, no malo ih se zbog toga želi preseliti u inozemstvo, pokazalo je novo ispitivanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament.

Ispitivanje “Europski mladi 2016.”, čiji su rezultati objavljeni u petak, pokazuje također da većina ispitanika smatra da je važno učiti o Europskoj uniji i načinu na koji funkcioniraju njezine institucije, objavio je Europski parlament.

Ispitivanje, koje je obuhvatilo 10.294 mladih Europljana u dobi od 16 do 30 godina u 28 država članica EU-a, a provedeno je od 9. do 25. travnja ove godine, ukazalo je na bitne razlike između pojedinih država članica u većini postavljenih pitanja.

Isključeni zbog krize

Apsolutna većina ispitanika u 20 zemalja osjeća se isključenima iz ekonomskog i društvenog života, iako postoje velike razlike među pojedinim zemljama.

Očekivano, postoci su jako visoki u zemljama koje su najteže pogođene krizom – u Grčkoj 93 posto, Portugalu 86 posto, na Cipru 81 posto, u Španjolskoj 79 posto.

U Hrvatskoj kao i u Italiji tako se osjeća 78 posto mladih, više nego u Bugarskoj (72 posto) i Rumunjskoj (71 posto).

S druge strane su Njemačka (27 posto), Malta (28 posto) i Danska (31 posto), a europski prosjek je 57 posto.

No, kad se promatra cijela Europska unija, malo mladih, svega 15 posto, smatra da doista mora napustiti svoju domovinu zbog krize. Nacionalni rezultati i u tom se pogledu jako razlikuju, ovisno o pogođenosti krizom.

U Hrvatskoj to je izjavilo 26 posto ispitanika, u Grčkoj 43 posto, Portugalu 41, a na Cipru 51 posto.

Ne žele studirati ili raditi u inozemstvu

Ispitivanje je pokazalo da 61 posto mladih u EU ne želi studirati, osposobljavati se ili raditi u nekoj drugoj državi članici. To želi njih samo 32 posto. Ti postoci vrijede i za Hrvatsku.

Štoviše, 88 posto mladih u dobi od 16 do 30 godina na razini EU-a nije nikada boravilo u nekoj drugoj državi članici radi studiranja ili rada. U Hrvatskoj, 90 posto.

Žele učiti o EU-u i glasovati na europskim izborima

Međutim, 90 posto ispitanika kazalo je kako smatra da je važno učiti o Europskoj uniji i o tome kako funkcioniranju njezine institucije, a nešto više od polovice (51 posto) kazalo ih je da je glasovanje na izborima za Europski parlament najbolji način sudjelovanja u javnom životu EU-a.

Društveni mediji “napredak za demokraciju”

Relativna većina ispitanika (46 posto) smatra također da su društvene mreže “napredak za demokraciju jer omogućuju svima da sudjeluju u javnoj raspravi.”

S druge strane, 27 posto ih smatra da su one “rizik za demokraciju zbog mogućnosti neprimjerenog korištenja osobnih podataka”.

Ispitivanje se može pronaći na ovoj poveznici.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *