Kad čovjek ostane bez posla ili ako dugo vremena posao ne može pronaći, svakako doživljava izniman stres s kojim se povremeno bude zaista teško nositi. Pri tome, evidentno je da se neke osobe s vlastitom nezaposlenošću nose na konstruktivnije načine te uspijevaju održavati svoje mentalno zdravlje bez značajnijih psihičkih posljedica, dok su drugi podložniji negativnim posljedicama nezaposlenosti te doživljavaju manju ili veću razinu različitih psihičkih posljedica poput anksioznosti ili depresije, navodi se na stranici dots.mentor-split.hr.

Termin kojim se u psihologiji opisuje proces prilagodbe, oporavak ili suočavanje s različitim stresnim životnim okolnostima, traumama, nedaćama i neugodnim životnim izazovima naziva se psihološka otpornost. Dakle, ljudi koji su psihološki otporniji, doživljavaju neugodna iskustva koja su praćena neugodnim emocijama i različitim poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju, međutim tijekom krize uspješnije se nose s novonastalim poteškoćama i oporavljaju se brže, pri čemu koriste konstruktivne načine suočavanja sa stresom i konstruktivno izražavaju svoje neugodne emocije. Manje psihološki otporni ljudi skloniji su negativnim mislima, katastrofiziranju, potiskuju neugodne emocije ili ih izražavaju na nedovoljno konstruktivne načine i koriste manje učinkovite načine suočavanja sa stresom.

Psihološka je otpornost kompetencija koja uključuje razvijenu samosvijest (sposobnost da se osvijeste vlastite misli, emocije, ponašanje i fiziološke reakcije), karakter određen razvijenom sposobnošću optimalnog iskorištavanja svih svojih osobnih snaga u suočavanju s neugodnim i teškim životnim izazovima, samoregulaciju, odnosno sposobnost mijenjanja vlastitih misli, emocija i ponašanja s ciljem ostvarivanja nekog željenog ishoda, uspostavljanje i održavanje odnosa s drugima, kreativno i fleksibilno mišljenje i sagledavanje situacije iz različitih perspektiva te optimizam, odnosno sposobnost uočavanja i očekivanja pozitivnog te usmjeravanje na ono što se može kontrolirati.

Dakle, hoće li pojedinac biti manje ili više psihološki otporan ovisit će o karakteristikama samog pojedinca, karakteristikama obitelji u kojoj taj pojedinac živi te o karakteristikama šire zajednice. Pri tome, obilježja pojedinca koja ukazuju na bolju predispoziciju za razvoj visoke psihološke otpornosti su genetske predispozicije (temperament i neurobiologija) te sposobnosti i inteligencija. Posebno važnima ističu se dobre strategije suočavanja sa stresom i strategije suočavanja s neugodnim emocijama, visoko samopoštovanje i pozitivna slika o sebi, unutrašnji lokus kontrole, smisao za humor i optimizam, kao i učenje iz iskustva, prilagodljivost i upornost. Također, važnom se smatra i socijalna inteligencija, odnosno sposobnost uspostavljanja odnosa s drugima (odgovornost prema drugima i prosocijalni stavovi). Dobar pokazatelj visoke psihološke otpornosti su i razvijene komunikacijske vještine. Nadalje, za razvoj psihološke otpornosti neophodna je podrška obitelji te međusobna toplina i povezanost članova obitelji, kao i međusobno ohrabrivanje i poticanje. Važni su i zadovoljavajući materijalni resursi i opći socioekonomski status. Također, svoje odgovornosti u razvoju psihološke otpornosti pojedinaca, a samim time i društva u cjelini, posebno u kontekstu nezaposlenosti, ne može se lišiti niti društvena zajednica koja treba stvarati i osnaživati društvene resurse za pružanje psihološke, pravne, financijske i druge materijalne podrške i pomoći, kao i resurse za dodatno obrazovanje, prekvalifikaciju, provođenje slobodnog vremena i sl., a sve s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja, ali i konkurentnosti nezaposlene osobe na tržištu rada.

Iako su resursi lokalne zajednice iznimno važni i, ako su dobro organizirani, mogu unaprjeđivati mentalno zdravlje pojedinaca i cijelog društva, ipak pojedinac sam može puno učiniti za unaprjeđenje svoje psihološke otpornosti. Naime, nezaposlena osoba ne može utjecati na vlastite genetske predispozicije, urođene sposobnosti i temperament, ali može svakodnevno učiti vještine emocionalne pismenosti i emocionalne samoregulacije koje će joj omogućiti bolje suočavanje s neugodnim emocijama. Također, može unaprjeđivati svoje vještine suočavanja sa stresom, može naučiti upravljati svojim mislima kako bi gradila optimizam i pozitivnu sliku o sebi. Upravo se optimizam (pozitivan atribucijski stil) nalazi u podlozi psihološke otpornosti. Također, može učiti i razvijati različite socijalne vještine koje će joj omogućiti bolje snalaženje u socijalnim odnosima, može razvijati empatiju, prilagodljivost i upornost, može unaprjeđivati vještine rješavanja problema i konstruktivnog donošenja odluka, može unaprjeđivati vlastite komunikacijske vještine te učiti nenasilno rješavanje sukoba i sl.

U situaciji nezaposlenosti veći je rizik od nepovoljnih materijalnih prilika, koje predstavljaju rizičan faktor za nisku psihološku otpornost, a niska psihološka otpornost predstavlja značajan rizik za poteškoće u suočavanju sa svim drugim izazovima koje donosi nezaposlenost. Stoga, iznimno je važno usmjeriti se na jačanje vlastitih psiholoških kapaciteta za suočavanje s nezaposlenošću kako se ne bi našli u zatvorenom krugu iz kojeg je teško pronaći izlaz – nezaposlene osobe (vrlo često) osjećaju se loše, tjeskobno, depresivno, imaju lošu sliku o sebi, nedostaje im optimizma i sl. te zapravo negativnim uvjerenjima i mislima oblikuju svoje emocionalno stanje i smanjuju vlastitu spremnost za poduzimanje konstruktivnih aktivnosti i ponašanja u smjeru proaktivnosti i veće vjerojatnosti pronalaska posla, odnosno izlaska iz situacije nezaposlenosti.

Savjeti za jačanje psihološke otpornosti
Kako biste jačali svoju psihološku otpornost i unaprjeđivali vlastito mentalno zdravlje, čak i u situaciji nezaposlenosti, ali i nezaposlenosti u inat povećavali svoje osobne i profesionalne kompetencije te povećavali vjerojatnost pronalaska posla, navodimo nekoliko važnih savjeta i sugestija.

Budite svjesni sebe – svojih misli, emocija i ponašanja
Kako bismo mogli razvijati i unaprjeđivati svoju psihološku otpornost, prije svega moramo biti svjesni pozitivnih i negativnih misli koje izazivaju različite tjelesne reakcije kojima pridajemo emocionalno značenje, a što sve zajedno upravlja našim ponašanjem u pozitivnom ili pak negativnom smjeru.

Zavolite strukturu!
Struktura nam daje osjećaj sigurnosti pa je važno isplanirati i strukturirati dnevne aktivnosti i ispunjavanje nužnih obveza. Važno je isplanirati odmor, ali i definirati pravila kako bismo svi znali što se od koga očekuje, ali i koje su posljedice nepridržavanja pravila.

Mislite pozitivno i budite optimistični!
Razvoj pozitivnih misli podrazumijeva razvoj optimizma, ustrajnosti i snalažljivosti, odnosno podrazumijeva pozitivno mišljenje i vjerovanje u svoje sposobnosti suočavanja s nepovoljnim trenutnim životnim okolnostima, kao i pozitivan pogled na budućnost. Sve probleme i poteškoće potrebno je pokušati sagledavati iz drugog, ali uvijek pozitivnog kuta i važno je pokušati pronaći nešto dobro i pozitivno u trenutnoj situaciji, koliko god se činila teška i bezizlazna. Vjerujte da svojim postupcima utječete na vlastite rezultate i uspjehe.

Naučite i primjenjujte vještine rješavanja problema!
Nepovoljne okolnosti potrebno je sagledavati iz različitih perspektiva, razmotriti sva potencijalna rješenja novonastalih problema, a ako je problem prevelik, pametno je podijeliti ga na nekoliko manjih problema koji se pojedinačno lakše mogu savladati i riješiti. Vještine rješavanja problema iznimno su koristan vodič u situacijama koje predstavljaju izazov, a detaljnije o samoj strategiji rješavanja problema moguće je pročitati i u sadržajima na ovoj web stranici.

Vjerujte u sebe!
Važno je osvijestiti postojanje vlastitih pozitivnih osobina, vještina, znanja, iskustava te ih iskoristiti za unaprjeđenje svoje cjelokupne dobrobiti, ali i za povećanje vjerojatnosti pronalaska posla. Navedeno treba biti praćeno povjerenjem u vlastite sposobnosti, uz postavljanje jasnih, realnih i ostvarivih ciljeva koji mogu biti dobar putokaz za definiranje smjera i svrhe vlastitog privatnog i poslovnog života.

Prihvatite neugodne emocije i naučite konstruktivno ih izražavati!
Nužno je razvijati vještine razumijevanja emocija, prepoznavanja emocija kod sebe, ali i kod drugih ljudi. Potrebno je konstruktivno izražavati emocije, posebno neugodne, a ne ih potiskivati – neugodne je emocije potrebno prihvatiti kao izazov čije prevladavanje jamči razvoj vlastitih osobnih kompetencija i snaga. Također, ne smijete zaboraviti pobrinuti se za unaprjeđenje i razvoj ugodnih emocija opuštanjem i uživanjem u aktivnostima koje volite.

Brinite o vlastitom fizičkom zdravlju!
Za očuvanje mentalnog zdravlja i jačanje psihološke otpornosti važno je brinuti o fizičkom zdravlju. Važno je zdravo se hraniti, dovoljno odmarati i imati kvalitetan san, vježbati i baviti se sportom, biti fizički aktivan.

Prihvatite podršku okoline i razvijajte odnose s drugima!
Za razvoj psihološke otpornosti neminovna je i neprocjenjivo važna podrška okoline, prije svega obitelji. Takva vrsta pomoći i podrške besplatna je, praktički uvijek dostupna, ali i emocionalno najznačajnija. Provodite vrijeme s obitelji, neka Vam obitelj bude utjeha i pomoć u najtežim trenutcima. Također, u brigu o sebi uključite prijatelje, stvarajte pozitivne i podržavajuće odnose s drugim bliskim i važnim osobama, ali ne odbijajte niti pomoć lokalne zajednice i cijelog društva. Odgovornost za brigu o nezaposlenima nije samo na pojedincu, već i na cijeloj lokalnoj zajednici. Svu podršku koja se nudi, svakako i prihvatite.

I još…!

Budite otvoreni i motivirani na učenje novih stvari i vještina. Možda upoznate neke svoje talente i vrline za koje niste niti znali da ih imate.
Koristite humor i naučite se smijati, čak i kad Vam život donese nepredviđene i neugodne pa čak i teške situacije.

Budite prilagodljivi i prihvatite promjene. Nije svaka promjena loša, iako je često neugodna. Možda Vam promijenjene životne okolnosti budu iskorak prema prosperitetu kakvom se niste nadali i kakav niste očekivali.

Budite uporni i nastavite i kad bude teško. Psihološka otpornost nije vještina s kojom se rodimo. Vještine i kompetencije koje čine psihološku otpornost možemo razvijati upornošću i predanim radom na sebi. Motivacija, informiranje kroz dostupne stručne izvore, optimizam i upornost jamstvo su pronalaženja strategija za izgradnju visoke razine psihološke otpornosti. Važno je znati da je ponekad ovaj proces težak i izazovan sam po sebi, a u takvim situacijama nužno je ne obeshrabriti se, već potražiti pomoć stručnjaka koji će Vam biti pomoć i podrška u pozitivnoj prilagodbi i očuvanju mentalnog zdravlja, unatoč doživljenim poteškoćama.

„U životu se ne radi o tome da dobijete dobre karte, nego o tome da loše karte dobro odigrate.“

Robert Louis Stevenson

……………………………………………………………………………..

Članak je preuzet sa stranice dots.mentor-split.hr.

U sklopu EU projekta ”D.O.T.S. – Djelotvoran odgovor na traumu i stres”, Udruga Mentor izradila je internetsku stranicu koja pruža kriznu psihološku podršku – dots.mentor-split.hr.

Ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 449.499,01 kn (59.658,77 €). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 382.074,16 kn (50.709,96 €). Projekt je sufinancirao Državni proračun na poziciji Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 67.424,85 kn (8.948,82 €).

Projekt “D.O.T.S. – Djelotvoran odgovor na traumu i stres” ima za cilj jačanje kapaciteta OCD-a koje su u svom radu usmjerene na ranjive skupine, za učinkovitiji i pravovremeni odgovor na kriznu situaciju. Projektne aktivnosti uključuju supervizijsku podršku stručnjacima za online rad s korisnicima. Radna skupina stručnjaka izradit će online alat za samopomoć usmjeren osobama koje se nose sa stresom i traumom u kriznoj situaciji te online radionice za iste korisnike.