Na 24. Tematskoj sjednici Odbora o budućnosti kohezijske politike i Višegodišnjem financijskom okviru Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, održanoj 15. travnja 2026. u Zagrebu, raspravljalo se o budućnosti kohezijske politike i Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028.–2034., s posebnim naglaskom na mišljenja Europskog revizorskog suda i implikacije predloženih reformi na države članice.

Sjednicu je otvorila predsjednica Odbora Dubravka Lipovac Pehar, utvrdivši kvorum i naglasivši kako je ključna tema oblikovanje nove kohezijske politike te izmijenjena arhitektura proračuna Europske unije, usmjerena na veću transparentnost i pojednostavljenje provedbe.

U uvodnom dijelu sudionicima se video vezom iz Bruxellesa obratio Marko Pavić, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Istaknuo je ključna makroekonomska postignuća Hrvatske, uključujući uspostavljen okvir za smanjenje javnog duga na 56 % BDP-a te visoku razinu uspješnosti u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Posebno se osvrnuo na potencijal primjene umjetne inteligencije u upravljanju EU projektima, naglasivši kako se već sada vide konkretni pomaci, uz očekivanje daljnjeg značajnog iskoraka. U tom kontekstu istaknuo je primjer Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, koja planira razvoj sustava za evaluaciju projektnih prijava u okviru ESF+ programa temeljenog na umjetnoj inteligenciji, s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i povećanja učinkovitosti. Pavić je također naglasio kako hrvatski BDP raste 2,5 % brže od prosjeka EU te kako je nužno nastaviti s politikama konvergencije, ulaganjima u istraživanje i razvoj te stvaranjem radnih mjesta visoke dodane vrijednosti.

U nastavku sjednice izlaganje je održala Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda, predstavivši ključne elemente novog VFO-a te mišljenja Suda o predloženim reformama. Poseban naglasak stavila je na uspostavu jedinstvenog fonda za financiranje kohezije, poljoprivrede i sigurnosti temeljenog na nacionalnim planovima, kao i na potrebu učinkovitijeg praćenja rashoda i rezultata. Kao jedno od ključnih ograničenja istaknula je nedostatak fleksibilnosti u predloženom okviru.

Dodatna pojašnjenja iznijeli su članovi Europskog revizorskog suda Alejandro Blanco Fernández te Iliana Ivanova koji su se osvrnuli na koncept tzv. „megafonda“ te mogućnosti primjene umjetne inteligencije u provedbi i kontroli projekata.

Sjednici su svojim izlaganjem pridonijeli i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Karlo Ressler istaknuo je važnost donošenja odluka o kompleksnom paketu VFO-a, dok je Nikolina Brnjac naglasila kako je novi proračun ambiciozniji i usmjeren na pojednostavljenje. Posebno je istaknula važnost sustavnog praćenja uspješnosti, nadzora i odgovornosti te potrebu jačanja ravnopravnosti među državama članicama, s obzirom na to da se Hrvatska trenutno nalazi na 79 % prosječne razvijenosti EU. Ukazala je i na neravnomjernu raspodjelu sredstava, pri čemu su četiri najrazvijenije države članice povukle više sredstava od ostalih, naglasivši potrebu za uravnoteženijim pristupom.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, državni tajnik Domagoj Mikulić istaknuo je kako se novi VFO temelji na ambicioznosti, pojednostavljenju i konsolidaciji, uz potrebu jasnijih smjernica Europske komisije u području reformi. Podržao je ideju objedinjavanja sredstava kroz jedinstveni fond, ali uz očuvanje uravnoteženog pristupa te aktivnu ulogu Hrvatske u daljnjem oblikovanju prijedloga.

Luka Bogdan, predstavnik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva predstavio je stajališta EGSO-a, naglasivši kako se ona temelje na preporukama za unaprjeđenje, a ne isključivo na kritikama. Istaknuo je da je prijedlog VFO-a dobar temelj, ali da zahtijeva veću ambicioznost, osobito u području socijalnih ulaganja. EGSO izražava zabrinutost zbog koncepta “megafonda”, upozoravajući na potencijalne izazove u njegovoj provedbi. Također je naglašena potreba povećanja izdvajanja za socijalnu infrastrukturu s 14 % na 20 %, kako bi se očuvala razina socijalnih programa.

Gospodin Bogdan je posebno istaknuo važnost partnerskog načela te uključivanja civilnog društva u sve faze programiranja i provedbe EU politika. Naglasio je kako proces pojednostavljenja mora obuhvatiti i krajnje korisnike, a ne samo administrativne strukture. EGSO je pritom podržao jačanje dimenzije konkurentnosti, ali i izrazio zabrinutost za program Agora, upozoravajući na mogućnost smanjenja sredstava za manje države članice.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju, istaknuo je kako je Hrvatska među najuspješnijim državama članicama u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s gotovo u potpunosti ispunjenim reformama i investicijama. Naglasio je važnost nastavka reformskih procesa i prepoznavanja nacionalnih prioriteta kako bi se maksimalno iskoristile mogućnosti budućih fondova.

Predstavnica Hrvatske udruge poslodavaca i članica EGSO-a, Irena Weber, ukazala je na važnost usmjerenosti na stvarne razvojne učinke EU fondova, a ne isključivo na njihove iznose. Istaknula je potrebu za regulatornim i administrativnim rasterećenjem, većim ulaganjima u inovacije i istraživanje te uvođenjem modela financiranja temeljenog na rezultatima. Također je upozorila na potrebu reindustrijalizacije i izbjegavanja neujednačenog razvoja na lokalnoj razini.

U završnom dijelu sjednice provedena je rasprava u kojoj su sudjelovali Sanja Radolović, Dario Pušić, Majda Burić, Anteo Milos, Natalia Zielinska i drugi sudionici. Nakon rasprave, Odbor je zaključio sjednicu s devet glasova “za”.

Sjednica je potvrdila kako će budući Višegodišnji financijski okvir imati ključnu ulogu u oblikovanju razvoja Europske unije i njezinih država članica, pri čemu Hrvatska nastoji aktivno sudjelovati u njegovom unaprjeđenju, s naglaskom na učinkovitost, ravnotežu i uključivost svih dionika.