Nekategorizirano, Svijet

Agencije za ljudska prava EU: Situacija s romskom zajednicom u Europi nije se popravila

Bijedni životni uvjeti, sumorni izgledi u školi i na poslu: situacija s romskim zajednicama u Europi nije se popravila unatoč ciljevima EU-a da se olakša njihova integracija, stoji u izvješću Agencije za ljudska prava EU-a u utorak.

Širom Europe Romi se i dalje “suočavaju sa šokantnim razinama uskraćenosti, marginalizacije i diskriminacije”, rekao je Michael O’Flaherty, ravnatelj Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču.

Kreatori nacionalne politike trebali bi “usmjeriti resurse i napore na rješavanje nepodnošljive situacije”, dodao je u priopćenju za javnost.

U izvješću FRA-e, koje se temelji na gotovo 8500 intervjua s Romima u deset europskih zemalja, kaže se da je napredak u uključivanju Roma bio “premali i prespor” od posljednjeg istraživanja prije šest godina.

Prema nalazima, 80 posto Roma i dalje je “u opasnosti od siromaštva”, u usporedbi s prosjekom EU od 17 posto. Ova brojka ostala je nepromijenjena od studije iz 2016.

Brojke o obrazovanju su frapantne: 71 posto mladih Roma u dobi od 18 do 24 godine rano napušta obrazovni sustav, u usporedbi sa samo 10 posto onih u općoj populaciji u EU.

Među onima koji pohađaju školu, mnoga djeca u dobi između šest i 15 godina su u segregiranoj školi – 52 posto u usporedbi s 44 posto u 2016. – osobito u Slovačkoj i Bugarskoj.

Vlažne, mračne kuće bez sanitarnih čvorova

“Mnoge zemlje još uvijek ne postižu ciljeve postavljene u sklopu 10-godišnjeg plana EU-a za Rome” koji traje do 2030. godine, rekla je FRA.

Upozorava se da bi posljedice pandemije covida-19 i brzorastuća inflacija mogli dodatno naštetiti romskim zajednicama.

Otprilike 43 posto ispitanih Roma ima plaćeni posao, što je daleko ispod europskog prosjeka od 72 posto za 2020.

Studija je također otkrila da Romkinje imaju očekivani životni vijek od 71 godinu, a muškarci 67 godina, u usporedbi s 82 odnosno 76 godina za stanovništvo EU-a u cjelini.

Više od polovice Roma intervjuiranih za istraživanje živi u kućama koje su vlažne i mračne ili nemaju odgovarajuće sanitarne čvorove, u usporedbi sa 61 posto u 2016., dok 22 posto nema tekuću vodu, što je pad s 30 posto.

Iako se žali zbog nedostatka “stvarnih poboljšanja kada je riječ o borbi protiv diskriminacije”, nalazi istraživanja ukazuju na “pozitivan napredak u borbi protiv uznemiravanja i nasilja motiviranog mržnjom”.

Izvješće se temelji na anketi koju je FRA proveo 2021. godine među Romima u Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, kao i u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, koje obje žele postati članicama EU-a.

U Bugarskoj i Slovačkoj podatke su prikupila državna tijela uz potporu FRA-e. (Hina)