Nekategorizirano, Stajališta

Kajtazi: Problem Roma se ne rješava jer ne postoji dovoljno političke volje

Izvor i foto: HINA
Izvor i foto: HINA

Unaprjeđenje uključenosti svih relevantnih aktera, posebno žena i mladih, u provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine, odnosno poboljšanja života romske zajednice, bila je tema uvodne konferencije Nacionalne platforme za uključivanje Roma održane u utorak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Od projekta malo koristi za Rome

Nužnost uključivanja mladih i žena u te procese istaknuli su ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, koji se boji da će romska zajednica od tog projekta, koji se realizira uz participaciju Europske komisije, imati malo koristi jer ne postoji dovoljno političke volje za rješavanje osnovnih problema – stanovanja, obrazovanja i zapošljavanja.

“Problem su nedovoljna koordinacija na lokalnoj razini, pa i određena nezainteresiranost neromskog stanovništva i onih koji odlučuju na lokalnoj razini“, kaže Sočanac te naglašava da bi to trebao biti dvosmjeran proces.

Temeljni je cilj da se do 2020. godine osigura da svako romsko dijete završi osnovnu školu. Romi moraju postati subjekt i sami odlučivati, napominje Sočanac, a problem je što su mladi Romi nedovoljno educirani. Stoga, kaže, žele u određenom razdoblju “stvoriti kritičnu masu mladih Roma koja će kasnije preuzeti sve zadaće”.

Pri tome je nužno uključivanje šire javnosti. “Romi su dugo vremena bili marginalizirana skupina i postojale su određene predrasude i stereotipi prema njima. Mi moramo educirati širu javnost kako bi oni postali ravnopravni dionici društvenog života“, naglasio je.

Broj Roma u javnim ustanovama povećan s dva na pet

Zastupnik Kajtazi smatra da je dosadašnja praksa pokazala da romska zajednica nije imala nikakve koristi od raznih konferencija održavanih na temu njihove uključenosti u društveni život. “Je li rješenje to što smo povećali broj zaposlenih Roma u javnim ustanovama s dva na pet. Mislim da to nije rezultat. Problem se ne rješava jer ne postoji dovoljno političke volje”, ustvrdio je.

Navodi kao pozitivan primjer pomoć koju je Hrvatska pružila izbjeglicama iz Sirije ali toga nema kad je u pitanju romska zajednica, koja je na ovim područjima više od 700 godina, kaže Kajtazi koji tvrdi da 20 do 30 posto od 17.000 Roma u Hrvatskoj ima probleme sa stanovanjem, obrazovanjem i zapošljavanjem.

Svi se trebaju uhvatiti u koštac s rješavanjem problema Roma, ali ne površno, poručuje Kajtazi uz ocjenu da je romska i općenito manjinska problematika nakon ulaska Hrvatske u EU postala tema nižeg ili nikakvog interesa u široj javnosti.

Sudionike konferencije pozdravila je ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović istaknuvši da je Nacionalnu platformu financijski poduprla Europska komisija. U sklopu Platforme predviđene su četiri dvodnevne regionalne diskusije o nedostacima implementacije mjera na području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja, te radni sastanci s mladima i ženama na kojima će se ispitivati odnosi Roma i neroma (mladih i žena), te uspostava mreže međusobne suradnje. (HINA)