Zelena akcija i Inicijativa Srđ je naš najavile su u utorak da će poduzeti nove pravne korake nakon što je Visoki upravni sud prošli tjedan odbio žalbu te inicijative, Zelene akcije i Udruženja hrvatskih arhitekata na odluku o prihvatljivosti za okoliš zahvata na Srđu.
„Je li moguće da su započeli radovi na izgradnji pristupne ceste, postupci izvlaštenja i da je zatražena i dobivena lokacijska dozvola za Lučino razdolje, sve to bez studije izvodljivosti?“, upitao je Capor.
Capor je priopćio da, ako je vjerovati očitovanju iz Ureda župana, Dubrovačko-neretvanska županija navodno ili nema studiju izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpadom ili ne zna gdje se ona nalazi.
“Građani i struka se projektu suprotstavljaju, a sve razine vlasti mu se klanjanju i pogoduju mu. Na tome se projekt temelji, a propast će kad se jedno od toga zaustavi. Mi nećemo stati”. – upozorava koordinator građanske inicijative “Srđ je naš” (SJN) Đuro Capor.
Zelena akcija i inicijativa “Srđ je naš” podnijeli su ovaj tjedan novu tužbu protiv lokacijske dozvole za projekt izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na platou Srđ ponad Dubrovnika.
Pogodovanje pojektu se nastavlja od Sanaderove Vlade, preko Milanovićeve, Oreškovićeve pa do Plenkovićeve Vlade, kaže se u priopćenju.
Zelena akcija, Inicijativa građana_ki “Srđ je naš” i Udruženje hrvatskih arhitekata podnijeli su tužbu protiv ponižavajućeg Rješenja o prihvatljivosti projekta apartmanizacije Srđa.
Predstavnici inicijative “Srđ je naš” i Zelene akcije traže od Županije brisanje projekta golfa na Srđu, a svoj su zahtjev “podebljali” s 1400 potpisa potpore građana.
Veoma izravno, bez ikakvih okolišanja ili ublažavanja suočavao se proteklih 11 godina s predstavnicima “golfera”, vlasti i politike, kada je posrijedi bila riječ o projektu apartmanizacije Srđa na 310 ha zemljišta.
Veoma izravno, bez ikakvih okolišanja ili ublažavanja suočavao se proteklih 11 godina s predstavnicima “golfera”, vlasti i politike, kada je posrijedi bila riječ o projektu apartmanizacije Srđa na 310 ha zemljišta.
