Veliki broj ribara Europske unije, točnije 43 posto, u 2018. godini je prema prijavljenim podacima zarađivalo manje od nacionalne minimalne plaće, a među onima koji rade na plovilima manjim od 12 metara, čak i 70 posto, pokazuje WWF-ovo istraživanje.
WWF i Eurosong suradnjom žele potaknuti ljude da daju svoj glas na WWF-ovoj platformi voicefortheplanet.eu za zaštitu i obnovu planeta Zemlje.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF izvijestila je u ponedjeljak da prvi put ima dokaze o stvarnim razmjerima krivolova i ilegalne trgovine mesom i kavijarom divljih kečiga u donjem toku Dunava, gdje je jedno od posljednjih mjesta na planetu za tu ugroženu vrstu.
Svake se godine krči sve više prašuma, uglavnom zbog potreba poljoprivrede u industrijskim razmjerima. Područja bogata biološkom raznolikošću krče se da bi se stvorio prostor za stoku i usjeve. Izračuni WWF-a temelje se na satelitskim snimkama ostvarenim između 2004. i 2018. godine u 29 osobito ugroženih regija.
Izvještaj WWF-a i TMT-a (Trygg Mat Tracking) po prvi put daje potpuni uvid u vrijeme, mjesta i načine obavljanja nereguliranog ribolova na otvorenom moru Indijskog oceana, koji je je jedno od najvažnijih ribolovnih područja na svijetu, te njegov utjecaj na ugrožene vrste.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je u ponedjeljak Vladu RH da se pridruži više od 65 državnih predstavnika i podrži “Obvezu čelnika za prirodu”, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta.
Izvještaj o stanju planeta 2020. pokazuje da ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte ljudskih života, ističe generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini.
Očekuje se znatan pad biomase riba do 2100. godine, u nekim tropskim regijama do 30 i 40%, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda, navodi se u istraživanju.
Čovječanstvo će potrošiti sve raspoložive obnovljene prirodne rezerve na Zemlji za 2020. do subote, prema znanstvenicima koji ističu da je taj tmurni prag ove godine dosegnut nešto kasnije nego prethodne godine zbog toga što je pandemija koronavirusa usporila nekontrolirano trošenje prirodnih rezervi.
Dok politički lideri i diplomati na samitu COP25 u Madridu raspravljaju o klimatskim promjenama, Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i madridski muzej Prado udružili su snage da bi pokazali kako bi izgledao naš planet kad bi temperatura porasla za više od 1,5 Celzijeva stupnja.
