Udruge: Nasilje u čakovečkoj školi pokazatelj propadanja sustava prosocijalnog ponašanja

Foto: Fah

Foto: Fah

Deset udruga koje skrbe o zdravom odsrastanju djece suglasilo se u ponedjeljak kako nedavni događaj u Tehničkoj školi u Čakovcu, gdje je profesor udario učenika koji ga je provocirao i gađao kredom, svjedoči o propadanju sustava vrijednosti prosocijalnog ponašanja (spremnost na dijeljenje s drugima, pomaganje i suradnja), ističući nužnost snažnije suradnje roditelja i škola, prenosi Hina.

Zajedničko priopćenje objavile su Udruga roditelja “Korak po korak”, Hrabri telefon, Forum za slobodu odgoja, Dugine obitelji, Centar za zdravo odrastanje Mali Lošinj, Centar za građanske inicijative Poreč, Zagrebačko psihološko društvo, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, GOOD inicijativa i Društvo za psihološku pomoć.

Ključnim ocjenjuju da se konačno krene u provedbu sveobuhvatne reforme obrazovanja, te da se kroz taj proces podrži razvoj okruženja za uključiv proces donošenja odluka na razini odnosa dijete – roditelj – škola.

“Na taj način ćemo doprinijeti da u društvu povećamo osjetljivost te osiguramo pravovremenu reakciju na sve oblike nasilničkog ponašanja, kako bi škole i zajednice bile sigurna okruženja u kojima je moguć osobni rast i razvoj te pozitivan društveni doprinos”, kažu u priopćenju.

Napominju kako je prosocijalno ponašanje kod djece utemeljeno na društvenim vrijednostima, kojima društvo nastoji formirati dijete, a najčešća takva ponašanja su dijeljenje s drugima, suradnja i pomaganje. Na suprotnoj strani od prosocijalnog ponašanja nalazi se agresija, kao jedan od oblika antisocijalnog ponašanja.

Uznemirujuća svjedočanstva učitelja o oblicima i vrstama nasilja koje trpe od učenika

Ističu kako su svjedočanstva učitelja, nastavnika i profesora, koji progovaraju o nebrojenim oblicima i vrstama nasilja koje trpe od svojih učenika, uistinu “preplavljujuća i uznemirujuća”. “To su verbalne, emocionalne i fizičke prijetnje i napadi i potrebna je najstroža osuda. Ali, osuda nije dovoljna, treba mijenjati sadržaje i način rada s učenicima”, navode udruge.

Na temelju rezultata istraživanja s kraja 2017., po kojima je na zagrebačkom području 14,5 posto mladih od 14 do 19 godina barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o suicidu zbog nasilja koje trpe od vršnjaka, 9,4 posto ih je izradilo plan suicida, njih 4,4 posto je pokušalo suicid.

Istraživanje je ukazalo i na nisku privrženost školi (više od 60 posto učenika uglavnom ne voli ići u školu i misli da je sadržaj većine predmeta nezanimljiv), te na druge brojne rizične čimbenike kod mladih (markiranje, konzumacija duhanskih i alkoholnih proizvoda, zlouporaba droga, kockanje i klađenje, vršnjačko nasilje i nasilje u vezama, internalizirane poteškoće).

Zabrinjavaju izjave ministrice Divjak da roditelji ne mogu pobjeći od toga da oni odgajaju svoju djecu

Iz udruga tvrde kako dodatno zabrinjavaju izjave ministrice obrazovanja Blaženke Divjak da “roditelji ne mogu pobjeći od toga da su oni ti koji odgajaju svoju djecu”.

“Želimo istaknuti da velika većina želi dobru suradnju te kvalitetno i moderno obrazovanje za svoju djecu. Dva velika prosvjeda vezano za kurikularnu reformu svakako to potvrđuju. Suradnja roditelja i škole je vrijedna i može biti značajan doprinos demokratizaciji škola. Istraživanja nedvojbeno pokazuju na veći broj pozitivnih učinaka na kvalitetu odgoja i obrazovanja djece kada je osigurano aktivno sudjelovanje roditelja. No, partnerstvo roditelja i škole u velikom broju hrvatskih škola nažalost postoji samo formalno, te je i dalje prisutan tradicionalni pristup gdje škola ima moć, a roditelj je uključen samo kada se dogodi incident ili problem”, upozoravaju.

Vladi, Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje udruge poručuju da konačno krenu raditi na kvaliteti, a ne na formi i administraciji.

“Opravdanja za agresiju ne smije biti i ona treba biti najstrože osuđena. Ipak, želimo skrenuti pažnju da se proces demokratizacije škola u RH nije dogodio. Dobro upravljanje ne postoji, niti kao sustav vrijednosti, niti kao metode rada. Zadnje što sad ovo društvo treba je nastaviti njegovati pristup ‘podijeli, pa vladaj’, gdje će se učitelji, roditelji i učenici gledati preko ‘nišana’. Nagrada i kazna, kao pristup, najniža su razina obrazovanja”, zaključuju u priopćenju.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *