Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Udruga amputiranih Zagreb (UAZ) i Zavod za protetičku rehabilitaciju KBC-a Zagreb dana 29. studenog organizirali su tradicionalni skup “Inovacije u protetici i rehabilitaciji”, s ovogodišnjom podtemom “Inovacije u psihosocijalnoj i profesionalnoj rehabilitaciji”.

Cilj skupa bio je javnosti približiti važnost osiguravanja cjelokupne psihosocijalne rehabilitacije za osobe s amputacijom, uključujući i onu profesionalnu – s ciljem vraćanja na tržište rada.

Skupu su nazočili savjetnica iz ureda Pravobranitelja za OSI, poslodavci koji zapošljavaju OSI, pacijenti na rehabilitaciji i medicinsko osoblje KBC Zagreb, Zavoda za protetičku rehabilitaciju, specijalizanti fizikalne medicine i  predstavnici medija.

Skup se sastojao od prezentacije rada udruge u ovoj godini, predstavljanja izdanja u nakladi udruge UAZ tijekom prošle dvije godine te panela na temu “Izazovi i prilike u psihosocijalnoj i profesionalnoj  rehabilitaciji”. Knjižice “Kako sad?” i “Nije kraj” predstavila je Morena Mitak, programska koordinatorica udruge. Autori dr.sc. Anita Lauri Korajlija i Darko Sobota predstavili su proces rada na tekstovima te s kojom su svrhom pisali iste.

Moderatorica panela bila je Ana Sršen, predsjednica udruge, dok su panelisti bili dr.sc. Neven Ištvanović iz Zavoda za protetičku rehabilitaciju, dr.sc. Anita Lauri Korajlija, profesorica s Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i sama osoba s amputacijom, te Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.

Sudionici skupa istaknuli su kako je psihosocijalna podrška ključna u procesu oporavka osoba s amputacijom te mora biti ugrađena u zdravstveni sustav prije i nakon amputacije.

Psihologinja Anita Lauri Korajlija ukazala je na izostanak psihološke podrške osobama s amputacijom. Naglasila je da je psihološka pomoć kroz zdravstveni sustav potrebna osobama prije i nakon amputacije, ali je, nažalost, malo bolničkih odjela s psiholozima.

– Proces prilagodbe na amputaciju je tjelesni i psihološki, ali sustav ne prepoznaje da je to nešto što ide paralelno. Ono što se osobi s amputacijom eventualno ponudi jest psihijatrijska pomoć, što ukazuje na to da osobi bez udova kojoj je teško treba psihijatar. Toj osobi je potreban psiholog koji će kroz razgovor razriješiti strahove i brige oko toga kako će život dalje izgledati – pojasnila je Korajlija. Ocijenila je da neuključivanje psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta i drugih stručnjaka u proces prilagodbe na različite bolesti predstavlja veći trošak za zdravstveni sustav nego uštedu. Zaključila je, da u pogledu psihološkog aspekta rehabilitacije, ne možemo pričati o nikakvim inovacijama jer da bismo uvodili ikakave inovacije, moramo imati barem bazni sustav – što nemamo.

Pročelnik Zavoda za protetičku rehabilitaciju dr.sc. Neven Ištvanović istaknuo je da Zavod nema zaposlenog psihologa, iako postoji velika potreba korisnika s amputacijom za psihološkom podrškom. Razlog tome je administrativne prirode unutar KBC-a Zagreb čiji je Zavod dio. Ištvanović je pojasnio da u hitnim situacijama intervenira klinički psihijatar s KBC-a Zagreb, dok drugi korisnici s amputacijom zbog nemogućnosti dobivanja psihološke podrške kroz zdravstveni sustav moraju je potražiti i privatno. Potvrdio je kako je kroz svoje istraživanje potvrdio tezu da više od polovice korisnika ima neku vrstu psiholoških poteškoća. Na kraju je naglasio i potrebu  psihološke podrške u kontroli rizičnih ponašanja,  prvenstveno pušenja, koje je prepoznato kao visoko rizični faktor za pojavu bolesti krvnih žila.

Inače, u Hrvatskoj danas živi oko 50 000 osoba s amputacijom, a godišnje se provede do 1 600 amputacija udova. Kroz rehabilitacijske programe Zavoda za protetičku rehabilitaciju godišnje prođe oko 300 korisnika. Panelisti su naglasili potrebu uključivanja interdisciplinarnog tima u psihosocijalnu rehabilitaciju korisnika– psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta i kineziterapeuta – uz napomenu da izostanak cjelovite podrške dugoročno stvara veće troškove za sustav.

Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb istaknuo je da kronološki nastavak medicinske rehabilitacije predstavlja profesionalna rehabilitacija, koja omogućava osobi s invaliditetom da povratkom na posao nastavi živjeti kvalitetnim životom.

– U profesionalnoj rehabilitaciji imamo stručni tim kojeg čine liječnik medicine rada, edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog i radni terapeut. Osoba s invaliditetom osposobljava se za određeni posao kroz neki oblik obrazovanja – pojasnio je Sobota. Osposobljavanje za posao obavlja se prema radnim sposobnostima osobe, ali i prema potrebama tržišta rada.

Uspješnost zapošljavanja osoba s invaliditetom koje su koristile uslugu profesionalne rehabilitacije iznosi 70 posto, a kroz ovu uslugu zaposlile su se i osobe s amputacijom.

Dodao je kako prolem pri vraćanju na tržište rada zna predstavljati veliki odmak vremena od amputacije tj nastanka invalidnosti do uključivanja u procjenu radne sposobnosti i posljedično, profesionalnu rehabilitaciju. U 3 godine korisnik obično gubi vezu sa tržištem rada, gubi volju za rad i miri se sa malom mirovinom koju prima i stanjem u kojem se nalazi.

Doktor Ištvanović dodao je kako su neka rješenja u Hrvatskoj, kao što je inkluzivni dodatak, dobro zamišljena, ali postoje problemi pri provedbi istih u praksi. Tako je procjena sposobnosti po Bartolovom indexu, primjerice, u potpunosti neprilagođena osobama s amputacijom udova što im svima predstavlja veliki problem pri ostvarivanju svojih prava.

Na kraju skupa dogovoreno je kako će udruga i Zavod zajedno inzistirati pri administraciji KBC-a i Ministartsvu zdravstva da se u timu Zavoda za protetičku rehabilitaciju zaposli psiholog.

Posebno je naglašena vrijednost  podrške osoba koje imaju iskustvo amputacije (peer support), koja se prema potrebi treba uključiti u psihosocijalnu rehabilitaciju kako bi se osigurao cjelovit pristup oporavku i društvenoj reintegraciji osoba s amputacijom, što bi se isto trebalo riješiti na sustavnoj, a ne samo na programskoj i volonterskoj razini u okviru rada udruge.

Udruga osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije korisnica je institucionalne podrške udrugama osoba s invaliditetom koje djeluju na lokalnoj razini.

Izvor informacija i fotografija: e-bilten UAZ-a