Aktivizam, Nekategorizirano

Izvješće: Glavninu besplatne pravne pomoći pružile su ovlaštene udruge

Foto: Hina

U epidemijskoj 2020. broj slučajeva pružene besplatne primarne pravne pomoći, u odnosu na 2019., porastao je za trećinu, s druge strane, broj zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć pao je za četvrtinu.

Primarna pravna pomoć, čije troškove ‘pokriva’ država i koja uključuje davanje općih pravnih informacija i savjeta, sastavljanje podnesaka, zastupanje pred različitim uredima, ministarstvima, javnim poduzećima itd., lani je pružena u 27.200 slučajeva, godinu prije u 20.700. što je povećanje od 31, 5 posto, navodi se u Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć koji je prihvatila Vlada.

Glavninu te pomoći (u oko 20 tisuća slučajeva), pružile su ovlaštene udruge, bitno manje upravna tijela županija i pravne klinike.

U gotovo 90 posto slučajeva, građanima su davali opće pravne informacije i savjete.

Besplatna pravna pomoć, model koji siromašnijim građanima omogućava ili olakšava pristup sudovima i drugim tijelima, uključuje i sekundarnu pravnu pomoć, a broj zahtjeva za njeno ostvarenje lani je, u odnosu na 2019., zabilježio pad od 24 posto. Izuzetak su Brodsko-posavska, Dubrovačko- neretvanska i Varaždinska županija gdje je broj podnesenih zahtjeva povećan, te Požeško-slavonska i Zadarska gdje je broj zahtjeva bio na razini 2019.

Smisao sekundarne pravne pomoći je da se svim građanima, pa i onima koji to ne mogu platiti, omogući pristup sudu i pravičan postupak, pa država snosi odvjetničke, troškove vještaka, sudskih tumača itd.

U 2020. građani su podnijeli 4.459 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, pozitivno je odgovoreno na njih 3.016, odbijeno 451. Kao i u 2019., ova vrsta pravne pomoći i lani se u više od polovice slučajeva, odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa. U najvećem broju slučajeva (oko 2 700) ogledala se kroz oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, zastupanju u sudskim postupcima (2.200), oslobođenju od plaćanja troškova sudskog postupka (1.668 slučajeva).

Pravna pomoć i strancima

Uz hrvatske državljane, sekundarnu pravnu pomoć lani su koristili i stranci, najviše ih je bilo iz BiH (21), potom Kosova (3) i Njemačke (2).

Najviše zahtjeva za tu vrstu pomoći zaprimljeno je u Zagrebu (456) i Istarskoj županiji (419), najmanje u Šibensko-kninskoj županiji (59).

Stavi li se u odnos broj stanovnika i broj podnesenih zahtjeva, slijedi da ih je najviše podneseno u Istarskoj (20,14 zahtjeva na 10.000 stanovnika), pa Brodsko-posavskoj (18,35 zahtjeva), Međimurskoj (17,57) i Požeško-slavonskoj županiji (16,66 zahtjeva).

S druge strane, najmanje zahtjeva podneseno je u Splitsko-dalmatinskoj (5,28 zahtjeva i Šibensko-kninskoj županiji (5,39) te u Gradu Zagrebu (5,77 zahtjeva na 10.000 stanovnika).

Lani je za besplatnu pravnu pomoć isplaćeno 4,3 posto manje sredstava nego u 2019., no do pada je došlo samo na stavci sekundarne pomoći, za primarnu je isplaćeno više.

Od 4, 3 milijuna izdvojena za besplatnu pravnu pomoć, za primarnu je bilo planirano dva milijuna kuna, a za sekundarnu 2,2 milijuna, u konačnici za primarnu je isplaćeno 2,1 milijun, za sekundarnu 1,5 milijuna, ukupno 3,65 milijuna kuna. (Hina)