EHO, Nekategorizirano

Svjetski dan posvojenja: Adopta predstavila slikovnicu “Lastin novi dom”

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Na Svjetski dan posvojenja, udruga za potporu posvajanju Adopta predstavila je prvu potpuno hrvatsku slikovnicu o posvojenju “Lastin novi dom” kojoj je cilj senzibilizirati javnost za obitelji nastale posvojenjem kroz dirljivu priču o lasti Vlasti koja sanja obitelj, prenosi Hina.

“Svjetski dan posvojenja je dan kada se na svjetskoj razini izražava potpora obiteljima nastalim posvojenjem i to tako da se na dlanove crtaju smajlići. Isto tako, udruga nastoji senzibilizirati javnost za obitelji nastale posvojenjem i stvoriti podržavajuće okruženje za djecu da rastu u sretnijoj i zdravijoj budućnosti, a jedan od načina je i izdavanje slikovnica”, rekla je predsjednica Adopte Andreja Turčin na konferenciji za medije u utorak.

Ovo je četvrta slikovnica koju je Adopta objavila, ali prva koja je u potpuno hrvatskom izdanju u smislu da su i autorica i ilustratorica iz Hrvatske.

Slikovnica “Lastin novi dom” je prije svega namijenjena posvojiteljskoj zajednici jer je ona vrijedan alat za roditelje posvojitelje da sa svojom djecom govore o posvojenju, o tome otkud su došli, da pričaju njihovu priču o posvojenju, što je često tabu tema, no važno je otvoreno razgovarati o temi posvojenja, istaknula je Turčin.

Namijenjena je i široj publici jer je to topla i emotivna priča te je važno da i druge obitelji čitaju slikovnicu jer tako uvažavaju i prihvaćaju i različitosti, obitelji koje su tako nastale te one koji su drugačiji, dodala je.

Tijekom današnjeg dana, ali i mjeseca studenog, Adopta nastoji ukazati na probleme s kojima se posvojiteljska zajednica susreće i na probleme koje je potrebno riješiti kako bi se unaprijedio postupak posvojenja u Hrvatskoj.

Turčin je izjavila da bi proces oduzimanja roditeljske skrbi biološkim roditeljima trebao biti nešto brži jer djeca što prije trebaju zdravo i sigurno okruženje u kojem će odrastati, a važno je, dodala je, i osigurati podršku posvojiteljima, pogotovo onima starije djece.

“Često se govori da se posvojitelji teže odlučuju na posvajanje starije djece, a takvih je u sustavu velika većina, što je samo djelomično točno jer statistika ukazuje da je od sve posvojene djece u 2020. čak više od 80 posto djece koja ulaze u kategoriju djece koja teže nalaze obitelj – djeca sa zdravstvenim poteškoćama, druge nacionalnosti, naročito romske, djece starije životne dobi”, rekla je Turčin.

Poručila je i kako je važno osigurati da obitelji nastale posvojenjem budu u potpunosti izjednačene s biološkim obiteljima i po pitanju svojih prava i obveza. Jedna od potreba je i dobivanje jednokratne roditeljske naknade kada obitelj ostvari posvojenje, ali i roditeljski dopust na koji posvojitelji djece starije od osam godina nemaju pravo, upozorila je.

“Važno je kod te starije djece da vi što više vremena provodite s djetetom jer se ta djeca teže povezuju sa svojim roditeljima, ona su daleko traumatiziranija i treba im više vremena za prilagodbu”, navela je Turčin.

Na kraju prošle godine, prema podacima ministarstva, u sustavu je bilo 399 djece s uvjetima za posvojenje, a u registru potencijalnih posvojitelja je 1038 potencijalnih posvojitelja, istaknula je.

Zamjenica predsjednice Adopte i urednica slikovnice “Lastin novi dom” Dorja Mučnjak rekla je kako je jedna od najvažnijih stvari kod obitelji nastalih posvojenjem da se kod djeteta izgradi pozitivan identitet i da ono prihvati da posvojenje nije nikakav problem niti tabu.

Na fotografiji Marijana Križanović, autorica slikovnice. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Autorica slikovnice Marijana Križanović istaknula je kako bila je inspirirana mamama i čitateljicama njenih knjiga koje su je potaknule da napiše slikovnicu o posvojenju.

Ovo je prva slikovnica o posvojenju u stihovima na hrvatskom jeziku, a Križanović je željela djecu potaknuti na čitanje kroz životinjske likove jer ih djeca vole i s njima se poistovjećuju.

Na naslovnici su mama i tata različite ptice, slavuj i mala čigra, a time je suptilno željela prikazati i uvažavanje različitosti i toleranciju.

“Ovdje vrijeme sporo curi, a meni se jako žuri. Što prije bih roditelje da ispune moje želje. Da mi gnijezdo svoje nude, poljupcima da me bude. U zagrljaj da im jurim, da me tješe kada kurim. Da me trebaju i žele, ‘zlato drago’ da mi vele. Da me ludo vole, maze, ohrabruju, brižno paze”, neki su od stihova slikovnice koje je Križanović pročitala.