Udruge za zaštitu prirode: Novi Zakon o lovstvu nije usklađen sa zakonodavstvom EU-a, plaćat ćemo novčane kazne

foto FaH

foto FaH

Udruge za zaštitu prirode protive se donošenju novog Zakon o lovstvu, koji je na dnevnom redu aktualne sjednice Hrvatskog sabora, jer smatraju da nije usklađen sa zakonodavstvom EU-a, protivan je hrvatskom Ustavu i ne rješava postojeće, nego otvara nove probleme.

Udruga BIOM, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i WWF Adria uputili su u srijedu priopćenje u kojem podsjećaju da je prijedlog Zakona o lovstvu, koji bi danas trebao stići pred zastupnike, prije godinu dana bio na javnom savjetovanju u kojem su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene.

Zbog prijedloga Hrvatskoj prijete novčane kazne

Dio odredbi prijedloga nije usklađen sa zakonodavstvom EU-a, zbog čega je Europska komisija već pokrenula dva postupka protiv Hrvatske, a djelomično je prijedlog protivan i Ustavu jer ​je ​većina ​informacija o lov​stvu proglašena tajnom i nedostupna je javnosti.

Udruge smatraju da prijedlog zakona nije našao rješenje za problem ugrožavanja bioraznolikosti, primjerice zbog lova na ribnjacima i lova otrovnom olovnom sačmom. Također, dodavanje zaštićene ptice velikog vranca na popis divljači otvara nove probleme, zbog čega bi Hrvatska od EU-a mogla “zaraditi” novčane kazne.

Prijedlog Zakona o lovstvu preuzeo je rupu iz važećeg Zakona o lovstvu kojim se zaobilazi zabrana lova na slatkovodnim ribnjacima pod izlikom da su ribnjaci samo uzgajališta divljači, zbog čega svake godine strada 3000 do 4000 strogo zaštićenih ptica. Udruge ističu da bi lov na ribnjacima trebao biti zabranjen bez iznimke, a slatkovodni ribnjaci su važna staništa za zaštitu bioraznolikosti.

U pravilu na ribnjacima ne postoji uzgoj divljači već samo lov pri kojem nije moguće razlikovati divljač od zaštićenih vrsta. Pernata divljač, poput divlje patke i liske, može se jednako uspješno uzgajati na drugim površinama, koje nemaju takav značaj za očuvanje bioraznolikosti kao što su šaranski ribnjaci u kontinentalnoj Hrvatskoj, ističu udruge.

Lov otrovnom olovnom sačmom

Također, prijedlog ne predviđa mogućnost kažnjavanja osoba koje love otrovnom olovnom sačmom na močvarnim područjima, iako se Hrvatska međunarodnim ugovorima obvezala zabraniti takav lov. Podzakonskim propisom iz 2010. načelno je zabranjena upotreba olovne sačme na močvarnim staništima, no po važećem Zakonom o lovstvu, kao i u novom prijedlogu, nije moguće kazniti počinitelje budući da ne postoji prekršaj koji opisuje i sankcionira lov olovnom sačmom na močvarnim staništima.

Udruge upozoravaju da upotrebom olovne sačme dolazi do kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima, pri čemu od akutnog trovanja stradaju ptice i druge divlje životinje. Olovna sačma je opasnost i za ljudsko zdravlje jer je kontaminacijom zahvaćena i riba namijenjena ljudskoj prehrani.

Vodeći hrvatski pravni stručnjaci pokušali su upozoriti Ministarstvo poljoprivrede tijekom javnog savjetovanja u lipnju prošle godine da je prijedlog zakona u dijelu u kojem se zabranjuje pristup javnosti podacima o lovstvu protivan Ustavu i drugim hrvatskim zakonima, ali njihove primjedbe nisu usvojene, ističu udruge.

Svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima, izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova, a radi se o bitnim informacijama koji se tiču resursa koji pripada svim građanima, te čije pravo na pristup javnosti štite Ustav i međunarodni sporazumi. Udruge ističu da je upravo otvorenost tih podataka ključna da bi se mogao neovisno nadzirati lov.

Zaštićena ptica na popisu lovnih vrsta

Osim toga, na popis lovnih vrsta dodan je veliki vranac, u EU-u zaštićena ptica koja ne može biti lovna vrsta. Osim što je to protivno europskim propisima, zbog čega bi Hrvatska mogla snositi kazne, ta metoda nije pokazala uspjeh u drugim državama. Pucanjem se rastjeruje dio vranaca, ali se rastjeruju i druge ptice.

Udruge se slažu da postoji problem s hranjenjem vranaca na ribnjacima, ali naglašavaju da to treba riješiti kroz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i odštete ribnjačarstvima, budući da su zaštićene ptice u njihovoj nadležnosti.

Podsjećaju da je Europska komisija 2015. pokrenula protiv Hrvatske dva postupka zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti, što je jedan od razloga zbog kojih se donosi novi Zakon o lovstvu.

Prijedlog je još u lipnju prošle godine bio na javnoj raspravi, no gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene su. Na prijedlog su se do sada očitovali saborski Odbor za zakonodavstvo i Odbor za poljoprivredu, dok se Odbor za zaštitu okoliša nije očitovao.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *