Aktivizam, Nekategorizirano

Izložba Josipe Bubaš o odnosu društva prema ženskoj seksualnosti

U zagrebačkoj Galeriji Događanja 2. lipnja otvara se izložba i predstavlja publikacija radova nastalih projekta “Trokut#2” Josipe Bubaš, koji se bavi odnosom države i društva prema ženskoj seksualnosti.

Izložba, kojoj je kustosica Karla Pudar, realizira se u okviru proljetnog bloka 19. Queer Zagreb Sezone udruge Domino.

Uoči otvorenja u predprostorima Galerije Događanja održat će se i okrugli stol, na kojem će uz autoricu Josipu Bubaš sudjelovati autorice tekstova u publikaciji Monika Marić i Monica Melinda Topalović i autorice izloženih radova.

Iz Galerije podsjećaju kako je Bubaš 2020. izvela performans Trokut#2 na nasipu uz rijeku Savu, u sklopu projekta Budućnost političkog performansa, koji je organizirala udruga Domino za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, pa je i njegova ishodišna točka bila je demografija, kao jedno od glavnih pitanja samog predsjedanja.

Autorica je javnim pozivom prikupila osobna svjedočanstva i javne iskaze, vezane uz društveno-politički položaj žena i sve pristigle tragove ženske borbe i nepravdi, svjedočanstva obiteljskog nasilja, grubost medicinskog sustava, diskriminacije u svakodnevnoj komunikaciji, ritualno zapalila u krijesu, složenom u obliku obrnutog trokuta – simbola snage ženske seksualnosti.

“Odabirom drevnog simbola i njegovim paljenjem cilj je bio simbolički osloboditi žensku seksualnost i plodnost iz sustava koji ih ne razumije i ne cijeni, slaviti po mnogima očito zastrašujuću snagu žene te prikazati seksualnost kao snagu, a ne funkciju”, ističe se.

Naziv rada i početnu inspiraciju Josipa Bubaš preuzela je od istoimenog rada Sanje Iveković iz 1979. u kojem autorica za vrijeme Titovog službenog prolaska gradom sjedi na balkonu u Savskoj ulici te kroz inscenaciju samozadovoljavanja problematizirala poziciju žene u odnosu na muški poredak društva.

“Tada je trokut zatvorio prostorni i komunikacijski suodnos između umjetnice, snajperista na susjednoj zgradi i policajca na ulici, pri čemu je čin ženskog samozadovoljavanja predstavljao prijetnju muškom autoritetu i državi. Sasvim slučajno taj odnos bio je upisan u obrnuti trokut”, zaključuje se u najavi. (Hina)