Aktivizam, Nekategorizirano

Znanstvenik Davor Piskač vodi radionicu „Moć čitanja – čitaj i budi moćan“

Tko bolje može ispričati priču o važnosti čitanja te kako nam ono može pomoći u osnaživanju samopouzdanja i samopoštovanja potrebnog pri traženju novih poslovnih prilika, nego netko kome je čitanje život. Izrazito smo ponosni što se projektu NEED2REED pridružio profesor doktor znanosti Davor Piskač, navodi se na stranici projekta.

Kako biste ga bolje upoznali, te stekli uvid u makar dio njegovog velikog iskustva, razmišljanja o pozitivnom utjecaju književnosti na naš život te ulozi voditelja radionica „Moć čitanja – čitaj i budi moćan“, postavili smo mu nekoliko pitanja.

Izrazito zanimljiv i impresivan životopis ste skupili tijekom svoje karijere. Možete li se, molim Vas, samo ukratko osvrnuti na ključne trenutke iz svog profesionalnog života koji su vas doveli do današnje pozicije doktora znanosti i izvanrednog profesora na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu?

Kao i većina drugih znanstvenika iz drugih znanstvenih polja, već sam na studiju kroatistike, početkom 90-ih godina, shvatio da se želim baviti znanošću. Posebno su me zanimali mehanizmi putem kojih književnost utječe na kulturu, društvo te život pojedinca posebice na psihu svakoga od nas. U to su vrijeme funkcije književnosti bile unekoliko drugačije, audiovizualni su mediji masovne komunikacije i internet bili tek u svojim povojima i relativno daleko od sveprožimajuće prisutnosti, kao što su to npr. danas. To je ujedno utjecalo i na promjene funkcija književnosti koje su iz izrazito dominantnoga medija namijenjenoga širenju kulture i spoznaja o nama samima kvantitativno nadmašene internetom i audiovizualnim medijima, ali ne i svojom kvalitetom. Moj je zadatak kao znanstvenika proučavati to što se događa te pomoći književnosti, koja je još uvijek, vjerojatno, najbolji medij koji nas može poučiti dobrome životu, afirmirati se kroz nove i drugačije funkcije te postati bližom čitatelju novoga doba.

Što Vas je privuklo i kako ste se odlučili za suradnju na projektu Need2Reed? Koja je Vaša uloga na projektu?

Kao što se ponekad u životu i događa, to se dogodilo slučajno, kolegica koje je ujedno i književnica, preporučila me timu projekta NEED2REED pa smo nakon razgovora i dogovora zaključili da bih mogao biti koristan suradnik na projektu zbog toga što se moje područje znanstvenoga interesa poklapa s idejom projekta. Kako je projekt usmjeren na podizanje javne svijesti o važnosti čitanja za osobni razvoj i društvenu integraciju, osobito u domeni podizanja samopouzdanja, isplanirali smo provedbu niza radionica u okviru teme projekta “Moć čitanja – čitaj i budi moćan” sve kako bi pomogli svima koji žele popraviti svoju osobnu kvalitetu života čitajući i tumačeći književnost na način koju suvremeni čitatelj književnosti može dobro razumjeti i prihvatiti. U okviru projekta imam ulogu voditelja čitateljskih radionica koje tematiziraju područja kojima se projekt specifično bavi. Skupini trenutno nezaposlenih i onih koji traže posao pomažem uz pomoć književnosti osnažiti osobno samopouzdanje i samopoštovanje.

Što polaznici online radionica „Moć čitanja – čitaj i budi moćan“ mogu očekivati, koje su teme koje ćete obrađivati te koji je željeni finalni ishod?

Polaznici radionica mogu očekivati da će im biti predstavljena književna djela koja daju dobre primjere iz života kako se psihički osnažiti i motivirati za pronalaženje željenoga posla. S jedne strane, takvih književnih djela ima podosta, no čitatelji često nisu svjesni da ih ima, a s druge strane, sve kada i čitaju takva književna djela, često uopće ne zapaze i osvijeste te specifične pozitivne primjere. Osim toga, kao i kod svakoga uspješnoga čovjeka koji se uspješno bavi svojim poslom, glavni razlog uspjeha, pa i pronalaženja posla, prije svega leži u razumijevanju onoga što nas čini uspješnim, a to su prije svega stavovi o svome životu, navike razmišljanja te mehanizmi donošenja odluka. Ne treba niti govoriti da su pozitivan stav prema životu, samopouzdanje i samopoštovanje preduvjeti bilo kakvoga uspjeha pa mi na radionicama rabeći književnost osvješćujemo i razvijamo svoje osobne sposobnosti koje nas vode uspjehu i općenito, zadovoljstvu životom.

Koja je Vaša procjena, generalno gledano, čitamo li premalo i ako da, zašto je tome tako?

U znanosti osobne procjene ne vrijede puno, no na sreću sada mogu govoriti iz već gomile suvremenih znanstvenih istraživanja o čitanju. Većina njih kaže da se čita puno, ali ne i na dobar način. Uglavnom se čita zabave radi i podosta površno bez jasne slike o ukupnosti koja se od književnoga djela može dobiti. Čitamo li književnost površno, to bi bilo kao da imate izvrstan automobil, ali ga vozite samo u prvoj brzini. Danas mnogo ljudi, većina zapravo, čita na takav način, brzo i neusredotočeno. Za to postoji i razlog. Naime, suvremena nam istraživanja govore da suvremeni mediji komunikacije poput mobitela, treniraju i navikavaju naš mozak na čitanje kratkih informacija u kojima je uglavnom poruka jasna i vrlo izravno izrečena. Ne treba niti spominjati da su umjetničke, nadahnjujuće i samospoznajne razine takvih poruka gotovo nikakve ili posve nikakve. Književnost kao umjetničko ostvarenje se ne može čitati na takav način, odnosno može, ali tada gubimo većinu onoga dobroga što književnost može ponuditi u smislu samorazvoja. Ono što još ne pogoduje čitanju književnosti su i sveprisutni audiovizualni mediji. Naime, rodimo se s alatima potrebnim za gledanje audiovizualnih medija bez ikakvoga napora. Praktički već od rođenja možemo gledati priloge na raznim platformama i to nam ne čini nikakav napor, štoviše već i najmanja djeca bez napora uživaju u crtićima na youtubeu ili slično. S druge se strane čitanju trebamo učiti pa čitanje biva naporno, treba naučiti slova, riječi, povezivanje u rečenice, a treba razviti i kognitivne i afektivne aparate da sve to možemo povezati i dobro razumjeti. Uz sve to nam je još potrebna i mašta. Pri gledanju audiovizualnih medija mašta nije izložena gotovo nikakvom izazovu, dok je čitanje književnosti bez mašte kao jedenje ručka bez soli. Kako nam mašta treba za bilo koje dobro planiranje svoje budućnosti, jer ono što želimo, najprije moramo zamisliti, čitanje književnosti na dobar način potiče maštu i čini nas uspješnijima, nebrojene su znanstvene studije to i dokazale.

Koliko vremena Vi uspijevate posvetiti čitanju i kako čitanje utječe na Vaš život?

Kao i većina profesionalaca koji se bave književnošću, čitam stalno zato što je čitanje moj posao. Na svu sreću, volim svoj posao pa uživam i u čitanju književnosti. Pri čitanju me najviše vodi znatiželja, želim vidjeti i shvatiti kako književno djelo pristupa i opisuje neki problem iz života ili pak iz umjetnosti. Rijetko kada čitam samo priče radi, uglavnom me zanimaju problemi koje priča tematizira. Naravno, lijepo napisana priča pomaže da se ti problemi bolje shvate i snažnije dožive. Isto tako većinu književnih djela čitam po nekoliko puta, neka sam pročitao i više od 20 puta zato što smatram da u književnosti treba ići u dubinu, a ne u širinu, metaforički rečeno. Pojedina su me književna djela u određenim životnim etapama doslovno „otrijeznila“ te sam upravo zahvaljujući njima shvatio da mogu drugačije i da mogu izabrati bolje za sebe. I danas, kad god imam nešto što sam sebi želim rastumačiti, najprije tražim primjere u književnosti i razgovaram o njima s meni dragim ljudima. Taj mi razgovor u pravilu osvijesti to što želim shvatiti. Na svu sreću okružen sam ljudima koji isto misle i rade kao i ja pa mogu razgovarati o književnosti i učiti iz nje do mile volje. Meni se osobno čini da književnost utječe na mene naglašeno pozitivno s isto takvim rezultatima i zadovoljstvom mojim životom, no o pozitivnom utjecaju književnosti na mene možda više mogu nešto reći oni koji me dobro poznaju pa bi možda o tome trebalo pitati njih.

Koji biste savjet mogli dati svima nama, zašto je važno makar dio svog vremena posvetiti čitanju i koje sve prednosti zahvaljujući čitanju možemo ostvariti u osobnom i poslovnom razvoju?

Prije svega, osim u iznimno rijetkim primjerima, čitanje književnosti ne može nikome škoditi, nego doprinijeti tome da se osjećamo bolje. To je već samo po sebi dovoljan razlog za čitanje književnosti. No ukoliko od književnosti želimo i učiti, odnosno ukoliko želimo da nam književnost doista postane učiteljicom života, onda trebamo čitati drugačije. Treba čitati polako, malim koracima i obavezno razgovarati o pročitanome s nekime zato što sami možda nećemo vidjeti neke aspekte koje drugi može vidjeti na drugačiji način. Kažu da „književnost liječi“, no ja bih rekao da puno više „liječi razgovor o književnosti“, odnosno tek kad smo iskreno i opušteno porazgovarali s nekime tko nas razumije o pročitanome književnome djelu, tek onda ta književnost zaista otvara putove samospoznaje, samopouzdanja i samopoštovanja. Upravo su ta tri obilježja najvažnija za ostvarenje bilo kojega uspjeha u životu pa tako i poslovnoga razvoja.

Iskoristite priliku, ako ste nezaposleni i tražite posao, pridružite nam se 6.3.2023. na idućoj online radionici “Moć čitanja – čitaj i budi moćan”. Zajedno ćemo, uz pomoć profesora Davora Piskača i književnosti, raditi na osnaživanju osobnog samopouzdanja i samopoštovanja te krenuti na put ka životnom i poslovnom razvoju.

Prijavite se putem forme na linku: https://bit.ly/3QfMSWd ili nam pošaljite email na: office@omg.hr.

Projekt “NEED2READ” je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ministarstva kulture i medija. (Izvor: omg.hr)