Mreža udruga civilnog društva “Četvrta smjena – nevidljivi rad” najavila je u utorak pokretanje kampanje osvještavanja javnosti o svakodnevnom ženskom neplaćenom kućanskom radu sa ciljem izrade javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca.

Kampanja je dio projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske “, čija je nositeljica udruga B.a.B.e.

Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Udruge su uputile poziv građanima da se pridruže kampanji te da s oznakom #JutrosSamStala na društvenim mrežama objave javno svoje priče uz fotografije koje prikazuju što se dogodi kad stanu sa svakodnevnim kućanskim radom.

Priče i fotografije mogu poslati i putem Instagram i Facebook stranice udruge B.a.B.e., Twitter profila Iskra B. ili za anonimnu objavu na e-adresu: babe@babe.hr.

Udruge se pitaju kakav bi se kaos dogodio da žene u Hrvatskoj prestanu peglati, čistiti, kuhati, prati odjeću i brinuti se o djeci. Na to, kažu, ukazuju i rezultati istraživanja koje je 2017. godine provela Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Sve ili većinu kućanskih poslova obavljaju žene

Pokazalo se da prilikom obavljanja rutinskih kućanskih poslova u 83 posto ispitanih slučajeva sve ili većinu poslova obavljaju žene. U 16,6 posto slučajeva partneri ravnopravno dijele poslove, a muškarci ih sami obavljaju u samo 0,4 posto slučajeva.

Također, podaci ukazuju na postojanje izrazite rodne neravnopravnosti u obavljanju obiteljskih poslova vezanih za brigu o djeci – u 58,4 posto slučajeva sve ili većinu poslova obavljaju žene, dok to isto rade isključivo muškarci samo u 0,2 posto slučajeva.

U ostalim slučajevima poslovi se obavljaju zajednički pri čemu prednjače igranje s djetetom, šetnje s djetetom, kažnjavanje te vođenje djeteta u školu, vrtić i dodatne aktivnosti.

Cilj projekta je razvijanje i predlaganje adekvatnih javnih politika koje bi pridonijele usklađivanju privatnog i poslovnog života putem osnaživanja partnerstva organizacija civilnog društva uključenih u Mrežu, međusektorske suradnje s visokoobrazovnom ustanovom te jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Vrijednost projekta je gotovo 3,6 milijuna kuna, od čega se iz Državnog proračuna financira 15 posto, a iz Europskog socijalnog fonda 85 posto. (Hina)

……………….

Projekt “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene” osnažuje organizacije civilnog društva uključene u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga, razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Nositeljica projekta je udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a partneri/ce na projektu su: Sveučilište u Zadru, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Udruga ‘HERA’ Križevci – Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga “IZVOR”, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.

Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski strukturni i investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.)