Izložba Lica otpora – Individualni i masovni građanski otpor od 1941. do današnjih dana

phpThumb_generated_thumbnail (1)Izložba Lica otpora, koja će biti otvorena od 23. ožujka do 05. travnja 2017. u Kinu Europa, u Zagrebu, bavi se poviješću otpora različitim totalitarnim i nedemokratskim režimima, sa ciljem jačanja društvenih i individualnih procesa suočavanja s prošlošću i doprinosa izgradnji održivog mira.
Izložba vremenski obuhvaća razdoblje od 1941. do današnjih dana, a sadržajno je fokusirana na osobna iskustva ljudi s područja bivše Jugoslavije, odnosno država sljednica. Osobna iskustva i sjećanja s informacijama o različitim oblicima ideološki motiviranih zločina i kršenja ljudskih prava zabilježena na fimskoj vrpci dio su projekta Documente – Centra za suočavanje s prošlošću pod nazivom Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasija od 1941. do danas.
Izložba je tek autorski izbor pojedinih osoba i događaja koja imaju sve atribute onoga što smo definirali kao otpor; aktivno, organizirano ili samoincijativno suprostavljanje pojedinaca i/ili različitih skupina ljudi nedemokratičnosti, te političkom i kulturnom nasilju represivnih režima.
Organizirani antifašistički otpor, kao i onaj individualni, građanski, u vrijeme Drugoga svjetskoga rata prezentiran je kroz osobe različitog uzrasta, socijalnog statusa i obrazovanja. To su Diana Budisavljević, Tončka Čeč, Nada Dimić, Stjepan Filipović, Slavko Komar, Robert Kukovec, Lepa Radić i Janko Rakuša. Književnik Radovan Ivšić primjer je otpora i ustaškom režimu i poslijeratnom komunističkom totalitarizmu.
Individualni i masovni građanski otpor (bunt) u vrijeme Jugoslavije (1945. – 1991.) prezentiraju Alfred Pal, zatočenik ustaškog logora na Rabu i komunističkog na Golom otoku, studentski buntovi u Beogradu i Zagrebu u lipnju 1968., „Hrvatsko proljeće“ 1971., te štrajk rudara na Kosovu 1989. godine.
O individualnom građanskom otporu u vremenskom razdoblju od raspada socijalističke Jugoslavije 1991. i Domovinskog rata do danas svjedoče „Žene u crnom“ iz Beograda, crnogorski kontraadmiral Vladimir Barović, liječnica Vesna Bosanac i novinar Siniša Glavašević. Masovna okupljanja građana sa ciljem korekcije ideološki motiviranih nedemokratskih odluka prezentirani su prosvjedima za povratak imena Trg žrtava fašizma (1990.- 2001.), vraćanje koncesije Radiju 101, (1996.), te za podršku cjelovitoj kurikularnoj reformi 2016. godine. /

 

Program otvaranja

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *