Teršelič: DORH bi trebao ustrojiti poseban specijalizirani odjel za ratni zločin

Na fotografiji Jelena Đokić Jović, Vesna Teršelič, Nives Jozić. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/

Na fotografiji Jelena Đokić Jović, Vesna Teršelič, Nives Jozić.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/

– Voditeljica Documente Vesna Teršelič ustvrdila je da bi Državno odvjetništvo (DORH) trebalo ustrojiti poseban specijalizirani odjel za ratni zločin, po uzoru na Uskok, kako bi podiglo učinkovitost procesuiranja ratnih zločina.

Predstavljajući izvještaje o suđenjima za ratne zločine 2017. i položaju i pravima žrtava kaznenih djela Teršelič je kazala da je Documenta prošle godine pratila tek 23 postupka, što je najmanji broj od kada prate suđenja za ratne zločine.

„Bilo je 10 prvostupanjskih i 12 pravomoćnih presuda, ali kada usporedimo broj postupaka i koncentraciju rasprava u Hrvatskoj i susjednim zemljama – Srbiji, Kosovu i BiH – Hrvatska koja je nekada prednjačila, koja je u nekim predmetima bila primjer drugima, primjerice u procesuiranju na zapovjednoj razini, sada zaostaje.

Zato predlažemo da Ministarstvo pravosuđa započne proces evaluacije zadnjeg zakonskog paketa iz 2011. kada su postala nadležna četiri suda, kao i županijska državna odvjetništva, jer zabrinjava usporavanje“, kazala je Teršelič u izjavi za Hinu.

Ustvrdila je i da bi za učinkovitije procesuiranje ratnih zločina trebalo osnovati tijelo slično Uskoku koji je uvelike poboljšao procesuiranje korupcije.

„Sada predlažemo da se unutar Državnog odvjetništva osnuje specijalizirana ekipa i svakako, kao što godinama inzistiramo, treba povećati proračun DORH-a. Stoga očekujemo intenzivniji rad i nadamo se da će novi državni odvjetnik i sam poduzeti korake u tom smjeru“, ustvrdila je Teršelič.

Dodala je da bi i Pravosudna akademija ponovno trebala organizirati profesionalne edukacije za državne odvjetnike i suce jer u prvostupanjskim sudskim vijećima trenutno rade novi suci koji nikada nisu sudili u ratnim zločinima.

Pravni tim Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Inicijative mladih za ljudska prava, tijekom 2017. pratio je rasprave u 23 kaznena postupka za ratne zločine vođena na četiri nadležna županijska suda u Hrvatskoj kao i 12 javnih sjednica u žalbenim postupcima pred Vrhovnih sudom.

Izvještaj daje pregled i ključne nalaze svih nepravomoćno kao i pravomoćno okončanih predmeta koji su od značaja za javnost. Izvještaj je fokusiran na rad tužiteljstava i specijaliziranih sudova, analizu optužnica i presuda u pojedinim predmetima, kritičku opservaciju pravosuđa, a nudi i zaključke te preporuke.

U Documenti ističu da su kroz praćenje suđenja za ratne zločine, kao i druga kaznena djela, zamijetili da još nije zaživjela punopravna uloga žrtve te da se tijekom glavne rasprave žrtve upoznaju samo s pravima na postavljanje imovinsko-pravnog (odštetnog) zahtjeva, dok tek sporadično s mogućnošću praćenja daljnjeg suđenja, prava na savjetnika ili prava dostavljanja sudskih odluka kojima se završava sudski postupak.

Svojim izvještajem, kako ističu, žele prikazati rezultate svog rada te potaknuti daljnji razvoj podrške i realizacije prava žrtava kaznenih djela kroz buduće zakonodavne aktivnosti Hrvatskog sabora te punu implementaciju postojećih zakona u skladu s normama EU Direktiva.

Share via email

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *