Autonomna ženska kuća Zagreb, u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, suorganizirala je prošloga tjedna tematsku sjednicu posvećenu problemu femicida, na kojoj su predstavljeni rezultati dvaju istraživanja o ubojstvima žena u Hrvatskoj. Među njima je i istraživanje pod nazivom „Femicid u Hrvatskoj – Analiza sudske prakse u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida“, izrađeno uz financijsku podršku mreže Women Against Violence Europe (WAVE).

Femicid se definira kao najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, odnosno ubojstvo žene motivirano njezinim spolom. Za razliku od općeg kaznenog djela ubojstva, femicid upućuje na širi društveni kontekst obilježen nejednakim odnosima moći, diskriminacijom i obrascima dominacije. Stručni pristupi ističu da je riječ o dijelu kontinuuma nasilja koji obuhvaća psihičko, ekonomsko, fizičko i seksualno zlostavljanje, a često završava smrtnim ishodom. Upravo zbog toga femicid se smatra jednim od najpredvidljivijih oblika nasilja.

U hrvatskom kontekstu, femicid se najčešće događa unutar bliskih partnerskih odnosa, pri čemu su žrtve najčešće sadašnje ili bivše partnerice koje su već bile izložene nasilju. Kao ključni faktori rizika izdvajaju se prethodno nasilje, kontrola, posesivnost i ljubomora počinitelja, osobito u situacijama prekida veze ili pokušaja žene da uspostavi autonomiju.

Značajan zakonodavni iskorak ostvaren je 2024. godine uvođenjem kaznenog djela “teško ubojstvo ženske osobe”, čime je femicid po prvi put izrijekom prepoznat u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Međutim, unatoč ovom napretku, praksa pokazuje niz izazova, uključujući poteškoće u dokazivanju rodne motivacije, neujednačenu sudsku praksu i nedostatak sustavno prikupljenih podataka.

Istraživanje Autonomne ženske kuće Zagreb temelji se na kvalitativnoj analizi sudske prakse, obuhvaćajući odluke županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Analizirano je ukupno dvanaest slučajeva ubojstava žena od strane partnera – sedam prije i pet nakon uvođenja kaznenog djela femicida. U fokusu analize bili su profili žrtava i počinitelja, njihov odnos, okolnosti kaznenih djela, pravne kvalifikacije, izrečene sankcije te prisutni faktori rizika i mogući institucionalni propusti.

Rezultati istraživanja ukazuju na određeni napredak u primjeni zakonodavnog okvira nakon 2024. godine, vidljiv kroz veći broj optužnica i presuda za femicid te češće prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja. Ipak, napredak je ograničen jer se kaznena djela i dalje često kvalificiraju kao teška ubojstva, čime se umanjuje vidljivost rodne dimenzije nasilja.

Analiza dodatno potvrđuje da femicid u pravilu predstavlja kulminaciju dugotrajnog nasilja, iako su institucije u mnogim slučajevima imale prethodna saznanja, ali nisu reagirale pravodobno. Time se ukazuje na ozbiljne sustavne nedostatke u području procjene rizika, koordinacije institucija i pravovremenog djelovanja.

Kao dodatni problem istaknuta je i blaga kaznena politika, pri čemu dolazi do precjenjivanja olakotnih i podcjenjivanja otegotnih okolnosti, što smanjuje preventivni učinak kaznenog sustava. Također, zabilježene su i štetne prakse poput dvostrukih uhićenja i optužbi te fragmentiranog procesuiranja nasilja kroz prekršajne postupke.

Na temelju nalaza istraživanja, formulirane su preporuke usmjerene na unapređenje sustava. One uključuju dodatnu edukaciju pravosudnih i drugih stručnjaka o rodno uvjetovanom nasilju, unaprjeđenje procjene rizika i hitno reagiranje na prijave nasilja, kao i ukidanje štetnih institucionalnih praksi. Naglašava se potreba za uspostavom standardiziranog sustava prikupljanja podataka te razmatranje osnivanja neovisnog tijela za praćenje institucionalnog postupanja. Također se ističe važnost postrožavanja kaznene politike kako bi se poslala jasna poruka o nultoj toleranciji na nasilje.

Zaključno, istraživanje potvrđuje da femicid nije izolirani ni nepredvidivi čin, već krajnji ishod nasilja koje se može prepoznati i spriječiti, što dodatno naglašava potrebu za sustavnim i koordiniranim djelovanjem svih nadležnih institucija.

Autonomna ženska kuća Zagreb korisnica je tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade u području Praćenje sustava pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.

Izvor informacija i naslovne fotografije: https://azkz.hr/femicid-u-hrvatskoj-analiza-sudske-prakse-i-kljucni-izazovi-u-prevenciji/