Hrvatski savez udruga invalida rada ove godine Nacionalni dan invalida rada – 21. ožujak obilježava u suradnji s udrugama članicama Udrugom invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom Grada Duga Resa, Udrugom invalida rada Grada Karlovca, Udrugom invalida rada Karlovačke županije i Udrugom invalida rada Grada Slunja povodom čega organiziraju panel rasprava na temu „Zaštita invalida rada starije životne dobi i kako poboljšati njihov položaj u društvu“. Ovogodišnji Nacionalni dan invalida rada – 21. ožujak obilježavamo pod motom potičemo zaštitu invalida rada starije životne dobi.

Temu rasprave odabrali smo ponukani trendom starenja stanovništva i implikacijama kojima vodi. U odnosu na ostale kontinente proces starenja stanovništva najizraženiji je u Europi. Hrvatsko društvo, kao i druga europska društva demografski stari. U usporedbi s europskim zemljama Republika Hrvatska spada među zemlje s najstarijom populacijom te se nalazi u skupini od deset europskih zemalja s najvećim udjelom starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Procesi starenja stanovništva nose posljedice za socijalne i druge politike koje se trebaju pobrinuti za podmirivanje potreba starijih osoba i njihov aktivan život u društvu. Sve veći broj starijih* osoba za sobom nosi pitanje kakvi su njihovi životni uvjeti, položaj te mogućnosti sudjelovanja u životu društva, dvostruki problem predstavlja kada uz neminovan proces starenja postoji i invaliditet koji starenjem predstavlja još veći izazov. Upravo su starije osobe s invaliditetom među najugroženijim dijelom populacije koji se najčešće susreće s problemima poput socijalne izolacije, usamljenosti, slabe informiranosti i/ili dezinformiranosti, nasilja. Navedeni čimbenici djeluju negativno na zdravlje starijih osoba s invaliditetom.

*Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, starost se dijeli na tri razdoblja: raniju starost od 65 do 74 godine, srednju starost od 75 do 84 godine, duboku starost od 85 i više godina, a prema definiciji Ujedinjenih naroda starost nastupa iza 65. godine života (Ujedinjeni narodi, 2002.). Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 i 98/19), osoba starije životne dobi je osoba u dobi od 65 i više godina života.

U unapređenju kvalitete života te sprječavanja razvoja daljnje invalidnosti neophodan je multidisciplinarni pristup uz osnaživanje osoba s invaliditetom starije životne dobi, pružanje mogućnosti za aktivno uključivanje osiguranjem njihove potpune integracije u važnim životnim područjima. Organizacije civilnog društva, uz nositelje i provoditelje aktivnosti Strategije, značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom te time promiču njihovo aktivno i ravnopravno uključivanje u život zajednice.

Prema Popisu stanovništva 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žene (51,83%). Ukupan broj stanovnika u dobi od 65 i više godina je 869 239 od kojih je 361 518 muškaraca i 507 721 žena. Udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.

U Republici Hrvatskoj, po stanju na dan 04.09.2023., živi 657.791 osoba s invaliditetom od čega su 369.242 muškog spola (56,1%) i 288.549 ženskog spola (43,9%) te na taj način osobe s invaliditetom čine 17% ukupnog stanovništva RH.  Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 313.197 (47,6%), je u dobnoj skupini 65+ od kojih je 160 682 muškog spola i 152 515 ženskog spola, dok su 271.334 (41,2%) osobe u radno-aktivnoj dobi, 20 – 64 godine.  (HZJZ, rujan 2023.)

Ukupan broj invalida rada u RH je 236 579 (korisnici invalidskih mirovina 159 327 i korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 77 252). (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, siječanj 2024.)

Tablica prikazuje broja osoba s invaliditetom u dobi 65+ prema spolu i županijama prebivališta (HZJZ, 2023. godine)

Promicanje i zaštita prava i dostojanstva starijih osoba i omogućavanje njihovog punog sudjelovanja u društvu sastavni je dio Globalnih ciljeva za održivi razvoj koji se izričito pozivaju na starije osobe i osobe s invaliditetom u područjima okončanja siromaštva, dobrog zdravlja i blagostanja, dostojnog rada i ekonomskog rasta te održivih gradova i zajednica. Održivi razvoj nije moguće postići bez svjesnog i namjernog uključivanja sve većeg broja starijih osoba sa i bez invaliditeta.

Socijalna podrška posebno je važna u starijoj životnoj dobi, jer može pomoći u smanjenju stresa te vodi boljem tjelesnom zdravlju i psihičkoj dobrobiti. Osoba koja ima podršku drugih lakše se nosi sa stresnim situacijama, drugačije percipira stres te koristi drugačije strategije suočavanja i prilagodljivija je. Samo druženje s drugim ljudima omogućava starijim osobama da dožive ugodne emocije, te smanje osjećaje usamljenosti, tjeskobe i depresije.

Današnjom panel raspravom želimo čuti kakva je perspektiva i mišljenje stručnjaka o specifičnom položaju starijih osoba u društvu i zajednici, posebno invalida rada starije životne dobi i njihovoj ranjivosti na siromaštvo, nasilje, zdravstvene probleme, socijalnu izolaciju i usamljenost, te  i uvidjeti kako možemo doprinijeti poboljšanju njihovog položaja u društvu.

Prenosimo: Hrvatski savez udruga invalida rada